Vlada Crne Gore utvrdila je predlog Zakona o registraciji privrednih i drugih subjekata, koji donosi brojne novine u načinu vođenja Centralnog registra (CRPS), načinu podnošenja prijava i obradi podataka, uz poseban fokus na digitalizaciju i transparentnost.
Registracija firme, organizacije ili stečajne mase započinje isključivo elektronskim putem – slanjem prijave nadležnom organu. Uz prijavu, podnosi se potrebna dokumentacija, u originalu ili ovjerenom elektronskom prepisku. Ako je osnivanje zasnovano na aktu Vlade ili lokalne uprave, taj dokument mora biti objavljen u „Službenom listu“.
“Svi dokumenti i prijave se potpisuju kvalifikovanim elektronskim potpisom, čiju validnost provjeravaju ovlašćeni davaoci usluga povjerenja, u skladu sa Zakonom o elektronskoj identifikaciji”, piše u predloženom tekstu.
Prijava se podnosi na jedinstvenom elektronskom obrascu, koji se može dopunjavati sve dok nadležni organ ne donese rješenje.
Bilo koja promjena podataka – od promjene adrese do promjene imena firme – mora se prijaviti u roku od sedam dana.
Između ostalog zakon predviđa mogućnost pokretanja postupka registracije po službenoj dužnosti, osim osnivanja.
Ovlašćeni za podnošenje prijave zavisiće od tipa subjekta:
Preduzetnici to mogu učiniti lično ili preko ovlašćenog lica.
Privredna društva – osnivač, zakonski zastupnik ili lice koje oni ovlaste.
Strana društva – zastupnik ili lice koje je ovlašćeno od strane matične firme.
U slučaju likvidacije – to čini likvidator, a kod skraćene dobrovoljne likvidacije ovlašćeni članovi društva.
Kod drugih subjekata – osnivač, zastupnik ili punomoćnik.
Za svaku radnju u registru – od osnivanja, promjena i brisanja subjekata, pa do izdavanja potvrda i izvoda – plaća se propisana naknada. Ova naknada postaje obavezna već podnošenjem prijave ili zahtjeva, a sredstva idu direktno u budžet države.
“Vlada propisuje visinu naknada, a Ministarstvo finansija vodi računa da troškovi pristupa dokumentima ne prelaze administrativne izdatke”, navodi se u predloženom zakonu.
Novi zakon uvodi i strože kaznene mjere. Ako firma ili drugi subjekt dostavi netačne ili nevjerodostojne podatke, ili prijavu ne podnese na vrijeme – može biti kažnjen novčanom kaznom od 500 do 20.000 eura.
Pored subjekta, kazne u rasponu od 150 do 1.500 eura snosiće i odgovorna lica, dok preduzetnici mogu platiti kaznu i do 6.000 eura.
Primjenu zakona nadgleda Ministarstvo finansija, koje prati da li su sve procedure i odredbe ispoštovane u skladu s propisima.
Izvor: CdM
