Doskorašnje “afričke temperature” postale su deo svakodnevice u evropskim mediteranskim zemljama.
Nizanje toplotnih talasa, temeprature oko 40 stepeni je nešto što su stanovnici južne Evrope osjetili već na početku ljeta, a sigurno je da niko ne želi da ode na odmor i da svakog dana provjerava meteorološka upozorenja o olujama, toplotnim talasima, požarima. Pogotovo ako je neko roditelj i mora da, osim o sebi, vodi računa i o djeci.
Ujedno, ljeto je vrijeme najveće prijetnje za dječje zdravlje. Djeca su u procesu rasta i zbog svoje fiziologije, njihovo tijelo još uvijek nije u stanju da reguliše temperaturu dovoljno brzo kao odrasli.
Visoke temperature utiču na zdravlje djece na sličan način kao i na odrasle, što znači da prije svega mogu da dovedu do pojave sunčanice i /ili do dehidracije. Dijete se pojačano znoji, pojačava se osećaj žeđi, može da dobije vrtoglavicu, glavobolju, da počne da povraća i ukoliko se simptomi ne smiruju, mora se javiti ljekaru. Lekar procenjuje stepen dehidratacije i eventualnu potrebu za nadoknadom tečnosti venskim putem”, kaže za N1 lekarka Jelena Mirković, načelnik Službe pedijatrije Doma zdravlja „Dr Simo Milošević“ u Beogradu.
Ona ističe da su mala djeca najugroženija, „posebno u prvoj godini života“, jer imaju još nerazvijen centar za termoregulaciju, pa stoga odgovaraju negativno na visoke temperature.
„Drugi razlog leži u činjenici da što je dijete mlađe, lakše dehidrira zbog svoje manje tjelesne mase“, ističe.
Kako navodi dr Mirković, zbog globalnog otopljavanja ljeta su sve toplija i temperature ljeti sve više, pa je najbolji izbor za ljetovanje posebno sa predškolskom djecom u junu ili septembru.
„Školarci su zbog rasporeda raspusta primorani da ljetuju u najtoplije doba godine, ali se svakako i za njih preporučuje da od 11-16h nikako ne budu na suncu“, navodi doktorka.
Aleksandar Seničić, direktor nacionalne turističke organizaicje (YUTA) kaže da je primetan trend pomjeranja odmora, odnosno odlaska na ljetovanja.
On kaže da su do 15. juna i posle 1. septembra cene smkeštaja znatno jeftinije, ali da je dobar deo ljudi ta to motivisan upravo velikim vrućinama tokom jula i avgusta.
„Jeste cijena od 100 – 150 evra za 10 dana u negdje u Grčkoj povoljna, ali vrućine su nerijetko razlog zašto se odlučuju na ove termine. Roditelji sve češće „žrtvuju“ jednu školsku nedelju djeci, ili u junu ili u septembru. Primjetan je trend i odlazaka na destinacije koje nisu po pravilu ljetnje. Tako je sve veći broj ljudi na planinama ili onih koji posle mora odu još dva-tri dana na planinu”, kaže Seničić za portal N1 i dodaje:
„Nekad smo se čudili kako neko može npr. u Egipat tokom jula i avgusta, a sada imamo takve temperature u Evropi“.
Za sada, makar javno, ne postoji neki plan koji bi prilagodio npr. trajanje školske godine sa globalnim zagrijevanjem. Da li će se nešto promenti ubuduće vidjeće se, ali izvesno je da će se zagrijevanje nastaviti.
Do tada, doktorka Mirković savjetuje kao prvu mjer u izbegavanje izlaganja suncu u najtoplije doba dana.
„Djeca osim toga moraju biti adekvatno hidririna, moraju obavezno koristiti kreme sa zaštitim faktorom (uključujući i bebe, postoje kreme za sunčanje koje su dozvoljene od rođenja), preporučuje se nošenje šeširića na plaži, ali i u vodi, kada nisu na plaži – lagana, svijela odjeća. Za djecu u prvoj godini života jul i avgust mjesec nisu preporučljivi, a i van sezone samo rano ujutru i predveče jer tako jako sunce i visoke temperature mogu da ugroze zdravlje bebe u prvim mesecima života“, zaključuje Mirković za N1.
Globalna temperatura je u odnosu na period od sredine 19. vijeka porasla 1,1 stepen. Svetski cilj da se u 21. vijeku zagrijevanje ograniči na jedan i po stepen Celzijusa, ali bi on, prema naučnicima, mogao bi da bude pređen već u naredne tri godine. Ipak, nadaju se da će ovo biti samo privremeno otopljenje. Pošto otopljenje nije svuda isto, neki djelovi planete su već prešli planiranih 1,5 stepeni, a među njima je i Srbija sa 1,8.
Izvor: N1
