Pojava potkornjaka u šumama ne pogađa samo Crnu Goru već cijeli svijet. Zbog ove pojave proizvođači drveta su širom Evrope i svijeta imali gubitke koji se mjere u milijardama, jer svako stablo napadnuto potkornjakom, ima manju ekonomsku vrijednost. Izvršna direktorica NVO Green Home Azra Vuković je za CdM kazala da vrijednost svakog pojedinačnog drveta iz godine u godinu raste i da treba u skladu sa tim i da se ponašamo kada je riječ o upravljanju i gazdovanju našim šumama. Potkornjak jeste napravio veliku štetu ali sječa oboljelih stabala nije jedino rješenje,
U medijima je više puta objavljivano da su stanovnici sjevera Crne Gore, posebno iz Plava upozoravali da je u NP Prokletije potkornjak desetkovao šume. Takođe, su tvrdili i da država nema sanacioni plan za uništavanje potkornjaka i očuvanje šuma.
Vuković naglašava da pojava potkornjaka u šumama smrče u Nacionalnom parku Prokletije nije nikakav ekskluzivitet ovog nacionalnog parka, niti Crne Gore, iako se iz brojnih tekstova u medijima stiče upravo taj utisak.
Prema njenim riječima potkornjak je zapravo manje prijetnja po zdravlje šume, a više simptom šuma koje već imaju neki problem, a koji mogu biti povezani sa sušom, klimatskim promjenama, povredama na stablima, posljedicama prethodnih požara ili nekim drugim pritiscima.
“Radi se o pojavi koja je prisutna širom Evrope i svijeta i u odnosu na koju postoje različiti pristupi. U evropskim državama, ovakve pojave su prilika za razvoj naučnih pristupa koji će doprinositi budućem djelovanju kada je riječ o upravljanju šumama”, kazala je Vuković za CdM.
Međutim, dodaje, kod nas je, nažalost, i ova pojava prilika za kreiranje dvije suprotstavljene strane od kojih je jedna za određenu akivnost a druga protiv, što svakako nije dobar pristup.
“Koristim priliku da podsjetim da je masiv Prokletija proglašen nacionalnim parkom 2009. godine sa ciljem očuvanja njegovih prirodnih vrijednosti, što je od posebne važnosti i u kontekstu ove teme. Oko polovine površine ovog nacionalnog parka je pod šumama, koje se smatraju šumama posebne namjene i u njima se ističu opšte korisne funkcije, te imaju status javnog dobra. Najveću površinu zauzimaju šume bukve , oko 37 odsto, molike oko 23 odsto i smrče oko 17 odsto. Potkornjak je obuhvatio u određenom procentu šume smrče”, rekla je Vuković za CdM.
Ona pojašnjava da kada je riječ o upravljanju ovim rizikom, treba jasno napraviti distinkciju između šuma kojima se upravlja sa ciljem zaštite biodiverziteta i onih u kojima zaštita biodiverzitat nije primarni cilj, već proizvodnja drveta.
“Ne treba zaboraviti važnost prirodnih poremećaja za stvaranje staništa za različite vrste koje žive u šumama, održavanje prirodnih procesa i povećanje heterogenosti pejzaža. Naravno, postoje i situacije u kojima je intervencija protiv potkornjaka opravdana”, istakla je ona.
Sagovornica CdM-a je naglasila da je sanitarna sječa prepoznata kao jedna od osnovnih upravljačnih praksi kada je u pitanju borba sa potkornjakom širom Evrope, međutim, ona predstavlja samo jedan element u upravljačkim strategijama.
“Uglavnom se potcjenjuje moć prirodnog oporavka šume, bez ili sa ograničenom ljudskom intervencijom, a koja je upravo u NP Prokletije očigledna, kao i činjenica da prostorni mozaici koji se pojavljuju mogu značajno doprinijeti otpornosti šuma i smanjiti buduće rizike. Sada je pravo vrijeme, da se sumiraju svi do sada prikupljeni podaci, kao i informacije o stanju na terenu i da se kroz multisektorski pristup definišu adekvatne mjere”, kazala je Vuković.
Mjere, poručuje ona, moraju biti integralne i imati u fokusu primarnu funkciju pomenutih šuma, ali i druge okolnosti.
“Nikako ne smiju biti jednostrane, niti se isključivo odnositi na sanitarnu sječu svih površina koje su obuhvaćene potkornjakom, a što je najčešći prijedlog koji se može čuti u javnosti. Kada bi se dozvolila sanitarna sječa svih oboljelih stabala i onih koja su u “riziku”, postavlja se logično pitanje: Šta je garant da se potkornjak neće pojaviti i na drugim lokacijama koje sada nisu obuhvaćane”, upitala je Vuković.
Potrebno je, kako kaže, sagledati širu sliku, analizirati sve postojeće prijetnje po šumske ekosisteme i dati odgovor na širi kontekst ovog problema kako bi se povećala otpornost naših šuma na brojne rizike koji rastu sa intenziviranjem klimatskih promjena.
Ovakve pojave, dodaje ona, zahtjevaju ne samo međusektorsku, nego i međunarodnu saradnju kroz platforme za koordinaciju i komunikaciju, ali i snažnu i jasnu podršku politike.
Potrebne su, poručila je Vuković, koordinisane akcije više sektora i aktera koji uključuju šumarstvo, zaštitu prirode, lokalne zajednice i javnost.
“Da zaključim, proizvođači drveta su širom Evrope i svijeta imali gubitke koji se mjere u milijardama zbog ove pojave, jer svako stablo napadnuto potkornjakom, ima manju ekonomsku vrijednost nego zdravo. Ovo treba da nas upućuje na zaključak da vrijednost svakog pojedinačnog drveta iz godine u godinu raste i da treba u skladu sa tim i da se ponašamo kada je riječ o upravljanju i gazdovanju našim šumama”, zaključila je Vuković u razgovoru za CdM.
Izvor: CdM
