Mnogi od nas već razmišljaju o odmoru, opuštanju pa čak i nešto usporenijem ritmu svakodnevice. Međutim, kako to biva, naše misli vrlo brzo prekine realna i ne tako lijepa činjenica ljetnjih pa čak i ekstremnih vrućina. Drugim riječima, osim ljepote ovog godišnjeg doba, takođe se moramo sjetiti da čuvamo svoje zdravlje.
Rizične grupe
Ekstremna vrućina može izazvati ozbiljne i potencijalno fatalne zdravstvene probleme poput iscrpljenosti i toplotnog udara, srčanog i moždanog udara, a mogu nepovoljno djelovati i na postojeća zdravstvena stanja.
U rizičnije grupe spadaju osobe starije od 65 godina, bebe i mala djeca, trudnice, osobe s dijabetesom, visokim pritiskom, transplantirane osobe i mnoge druge grupe.
Budući da ne možemo djelovati na temperaturne ekstreme, ostaje nam samo da se adekvatno pripremimo za velike vrućine.
Kako se zaštititi tokom ekstremnih vrućina?
Znojenjem gubimo više tečnosti zbog čega dolazi do dehidracije što možemo primijetiti kroz osjećaj žeđi, vrtoglavice, suva usta, umor i tamnu boju urina. Kako bismo izbjegli ovu najčešću grešku, važno je unositi u tijelo dovoljno tečnosti.
- Preporuka je da pijete negaziranu vodu i niskokalorične napitke bez kofeina, alkohola i šećera.
- Izbjegavajte direktnu izloženost suncu u periodu između 10 i 17 sati.
- Ako koristite klima uređaj, potrudite se da ne pretjerujete s niskim temperaturama. Razlika između spoljne i unutrašnje temperature ne bi smjela da bude veća od 7°C.
- Umočite peškir u hladnu vodu iz slavine i omotajte ga oko glave, pa ga stavite na ručne zglobove.
- Nosite prozračnu odjeću, šešir ili kapu i nanesite na svoju kožu kremu za sunčanje.
- Prije nego što izađete iz kuće, zamračite prostorije kako biste spriječili prodiranje vrućine direktno kroz prozore, a predveče i ujutru proluftirajte prostorije.
- Kad god izlazite iz kuće, sa sobom ponesite bocu vode i držite se hladnije strane ulice, idealno uz zelenilo.
- Fizičku aktivnost planirajte za najhladniji dio dana, rano ujutru ili kasnije poslijepodne.
- Pratite savjete stručnjaka.
Osobe trećeg životnog doba i ekstremne vrućine
Osobe starije od 65 godina osjetljivije su na vrućine jer se njihova tijela mogu manje prilagoditi promjenama temperature. Takođe, u ovom životnom dobu izglednije je da ova ranjiva grupa već ima određene zdravstvene probleme i koristi ljekove koji mogu ometati sposobnost tijela da reguliše temperaturu.
Ako se nalazite u ovoj grupi, svakako se posavjetujte sa svojim ljekarom o tome kako najbolje prilagoditi dozu lijeka tokom perioda ekstremnih vrućina.
Zaštita djece tokom vrućine
Tokom ljetnjih vrućina obucite djecu u laganu i prozračnu odjeću. Više ih hidrirajte, mažite adekvatnim zaštitnim faktorom i dajte im laganiju hranu. Bebe u kolicima mogu se rashladiti prekrivanjem kolica vlažnom pamučnom tkaninom.
Simptomi toplotnog udara
Sledeće znakove ne smijete ignorisati bilo da se radi o vama ili osobi do vas, već bi trebalo odmah da pozovete hitnu pomoć. Naime, oni ukazuju na toplotni udar, najtežu posljedicu letnjih vrućina:
- jaka glavobolja
- mučnina i vrtoglavica
- visoka tjelesna temperatura
- crvena koža (bez znojenja)
- gubitak svijesti
Izvor: Živim
