Njemačkoj će do 2030. nedostajati tri miliona kvalifikovanih radnika zbog demografskih promjena, kaže za Radio Slobodna Evropa Erik Tode, analitičar njemačke fondacije Bertelsman. Zato se vrata za strane radnike izvan Evropske unije sada širom otvaraju.
Njemačke vlasti su početkom juna uvele „kartu šansi“ kako bi olakšale dolazak stranih radnika.
„Preduslov je da imate najmanje dvije godine stručnog obrazovanja i da to možete da dokumentujete ako želite da kao migrant izvan Evropske Unije dođete u Njemačku. Takođe, neophodno je da dokažete osnovno znanje njemačkog ili engleskog jezika. Veoma je interesantno da je dovoljan i engleski jezik da se dođe u Njemačku, čime se premošćuje velika prepreka iz prošlosti jer su ljudi nerado dolazili zbog jezičke barijere“, ističe Tode, piše Radio Slobodna Evropa (RSE).
Prema njegovim riječima, manjak kvalifikovane radne snage u Njemačkoj se osjeća, manje-više, u svim oblastima.
„Naravno, u IT i industriji komunikacija, ali i u građevinarstvu, prije svega u izgradnji infrastrukture za obnovljive energije, mašinskoj i elektrotehničkoj struci. Takođe, u zdravstvenoj zaštiti, prije svega brizi o starima. Nije u pitanju samo manjak visokokvalifikovanih stručnjaka, već i srednjeg nivoa obučenosti“, navodi analitičar Bertelsmana.
On dodaje da nedostaju stručnjaci sa fakultetskim diplomama, magistraturama, pa čak i doktoratima.
„Međutim, najveća potreba je za radnicima sa srednjim nivoom obuke. Naravno, nema ni dovoljno fizičkih radnika, prije svega u građevinarstvu“, kaže Tode.
Raste netrpeljivost Njemaca prema stranim radnicima
I dok je njemačkoj privredi potrebno sve više stranih radnika, raste i netrpeljivost prema njima, što ilustruje i uspon ekstremističke Alternative za Njemačku koja je na izborima za Evropski parlament bila druga po broju glasova.
„Biračko tijelo Alternative za Njemačku je prilično heterogeno. Ima mnogo birača koji glasaju iz protesta. Drugi su skloniji nacionalističkoj politici. Stav prema imigracijama je samo jedan elemenat programa ove partije. Stoga je teško govoriti o preovlađujućem stavu u Njemačkoj protiv migranata. Njemačka ni na koji način nije zemlja koja se protivi migracijama. Naprotiv, ogromna većina njenih građana je otvorena za dolazak stranih radnika“, ocjenjuje Tode.
U Njemačkoj upražnjeno 1.5 miliona radnih mjesta
Na pitanje RSE u kojoj mjeri je za njemačku ekonomiju problem to što je upražnjeno oko dva miliona radnih mjesta, Tode kaže da je taj broj „malo preuveličan“.
„Nedostatak kvalifikovanih radnika je definitivno ozbiljan problem za njemačku ekonomiju koji postoji već nekoliko godina. Taj broj od dva miliona nepopunjenih radnih mjesta, koji kompanije i njihova udruženja često pominju, možda je malo preuveličan. Ja bih rekao da je nepopunjeno oko 1.5 miliona radnih mjesta, ali i to je mnogo. Demografske promjene su glavni uzrok“, ističe Tode.
Velika korist od priliva migranata
Dodaje da će, prema podacima kojima raspolaže, Njemačkoj do 2030. nedostajati tri miliona kvalifikovanih radnika zbog demografskih promjena.
„U proteklih desetak godina Njemačka je imala velike koristi od povećanog priliva migranata. Zahvaljujući njima, bila je u stanju da održi pa čak i poveća broj stanovnika, tako da nije došlo do njegovog projektovanog pada o kome se raspravljalo početkom 2000-ih. Međutim, kvalifikaciona struktura ljudi koji dolaze u Njemačku nije toliko povoljna za ublažavanje nedostatka radne snage, naročito u nekim sektorima“, objašnjava Tode.
Ističe da neki od njih, prije svega izbjeglice, nisu imali dokumenta koji bi potvrdili njihove kvalifikacije, a da je „Njemačka tradicionalna zemlja koja potencira na diplomama čime se obezbjeđuje transparentnost jer je poslodavcima potreban uvid u stručnost kandidata za radna mjesta“.
„Njemačka politika sada pokušava da više istakne taj stručni aspekt dolaska migranata i mnoge od mjera su prije svega na to usmjerene.”, zaključuje Tode. “Početkom juna je uvedena i ‘karta šansi‘ koja odražava takvu politiku“.
Izvor: T.S./RSE
