Unija slobodnih sindikata Crne Gore (USSCG) u ponedjeljak će na sjednici rukovodstva definisati konkretne predloge koje će ponuditi Skupštini kako bi se što prije riješio pravni haos koji je nastao odlukom Ustavnog suda po kojoj će zaposleni od sada moći da ostvare pravo na penziju isključivo ukoliko imaju 40 godina staža, rekao je Portalu RTCG predsjednik USSCG Srđa Keković.
Ustavni sud je na sjednici prošle sedmice donio odluku o ukidanju člana 17, stav 1 i 2 Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO), što će dovesti do toga da žene sa 64 godine neće moći da odu u penziju. Zakon u članu 17 propisuje da “osiguranik stiče pravo na starosnu penziju kad navrši 66 godina života (muškarac), odnosno 64 godine života (žena) i najmanje 15 godina staža osiguranja”. Piše i da osiguranik stiče pravo na starosnu penziju kad navrši 40 godina staža osiguranja i 61 godinu života.
Zvala nas je profesorica koja ima 66 godina starosti, 30 godina staža, ali nema 40 godina staža osiguranja koje su joj sad potrebne da ode u penziju. Ona više ne može da radi jer joj prestaje radni odnos po sili zakona, a nema ni uslov za penziju, jer nema tih 40 godina staža osiguranja. Kad ljudima prestane radni odnos po sili zakona oni će ostati i bez posla i bez penzije, kao što je ovdje slučaj
Odluka bezumna i šteti gotovo svim građanima
Keković je odluku Ustavnog suda ocijenio bezumnom i rekao da sad jedino ostaje da učine nešto kako bi pomogli stotinama hiljada ljudi koji ostaju oštećeni, te da će od Skupštine tražiti da o ovom pitanju raspravljaju što prije.
“Nama je sad problem kako da se zaštitimo od ovakvih i sličnih odluka Ustavnog suda. Ustavni sud je morao da organizuje javnu raspravu, da sjednicu za javnost otvori i da nas pozove da prisustvujemo, što mo im tražili. To je prvi loš potez. Tu je oštećeno stotine hiljada ljudi. Sad je sve na tome da se norma vrati u pravni poredak, ta koju su obustavili i gledamo solucije kako da uradimo”, istakao je Keković.
Da su ovom odlukom već pogođeni naši građani, pokazuje i to što se oni uveliko obraćaju USSCG i pitaju ih što će da rade, jer ne mogu da ostvare pravo na penziju.
“Zvala nas je profesorica koja ima 66 godina starosti, 30 godina staža, ali nema 40 godina staža osiguranja koje su joj sad potrebne da ode u penziju. Ona više ne može da radi jer joj prestaje radni odnos po sili zakona, a nema ni uslov za penziju, jer nema tih 40 godina staža osiguranja. Kad ljudima prestane radni odnos po sili zakona oni će ostati i bez posla i bez penzije, kao što je ovdje slučaj” kazao je Keković.
Ostaje pri tome da je Ustavni sud napravio, kako kaže, nebulozu, i pita se ko će nas da štiti od ovakvih odluka.
“Ne možemo normu koju je Ustavni sud ocijenio neustavnom da vratimo u pravni poredak, a je li on to uradio kako treba, to niko ne može da preispita. Moramo da uozbiljimo sudove. Zatečeni smo ovakvom odlukom Ustavnog suda, ona je nanijela ogromnu štetu svim ljudima koji treba da idu u penziju, a ono što je posebno važno je da su žene imale afirmativnu diskriminaciju, da je tako nazovem, da mogu da pođu u penziju prije muškaraca. Moramo imati u vidu da su žene ranjivije na tržištu, one su majke, a poslodavac čim vidi da žena želi da formira porodicu, prekida ugovor o radu, i one samim tim nijesu ravnopravne u odnosu na muškarce niti mogu da steknu isti broj godina tog staža kao muškarci”, pojasnio je Keković.
Kaže da se upravo zbog toga USSCG izborila da žene imaju mogućnost bar dvije godine prije da idu u penziju, ako to žele.
Sve zbog nekoliko sutkinja koje žele da zadrže funckije
“Zanemarili su sve o čemu sam gore pričao i vezali su se za nekoliko sutkinja kojima bi prestala funkcija. Da pojasnim: U Ustavu postoji norma koja kaže da sudijama prestaje funkcija sticanjem uslova za penziju. Ranije, 2006. godine su i žene i muškarci bili izjednačeni da idu u penziju sa 67 godina, i 15 godina staža. Kad je norma Ustava pisana, ona je podrazumijevala tu krajnju granicu. U međuvremenu mi smo se izborili da se starosna granica smanji na 66 godina za muškarce, a na 64 za žene. Umjesto da tu ustavnu normu tumače na način da sutkinjama prestaje funkcija tada kad je gornja granica, kako je bilo kad je Ustav to predviđao, to se ipak nije desilo”, pojašnjava Keković.
Kaže kako su se “kola slomila” zbog nekoliko sutkinja koje morale da idu sa funkcije sa 64 godine.
“Ne bi išle sa radnog mjesta, samo im prestaje funkcija. Naravno da ne smatram da treba da idu u penziju prije njihovih kolega sudija, ali ovo što su uradili je neoprostivo”, istakao je Keković.
Povodom ukidanja člana 17, stav 1 Zakona o PIO, čime se ženama dozvoljava da ne idu u penziju sa navršenih 64 godine, Ustavni sud je dao obrazloženje prema kojem je dosadašnji član pomenutog zakona bio diskriminatoran za žene.
“Muškarcu i ženi uskratio je pravo da pod istim uslovom stiču pravo na starosnu penziju. Propisivanje niže starosne granice za ostvarivanje prava na starosnu penziju za žene u odnosu na muškarce, stav je većine, ne predstavlja mjeru pozitivne diskriminacije žena u cilju zaštite žena zbog njihovih bioloških funkcija, jer nije usmjereno na sprečavanje ili nadoknađivanje nedostataka u profesionalnom životu žena, radi osiguranja pune jednakosti muškaraca i žena u profesionalnom životu. Naime, u konkretnom predmetu, osporenom odredbom člana 17 stav 1 Zakona uređeni su različiti uslovi za muškarce i žene u pogledu godina života za sticanje uslova za ostvarivanje prava na starosnu penziju, po osnovu pola, a ne pitanje koje se tiče poboljšanja položaja žena u njihovom profesionalnom životu”, naveli su iz Ustavnog suda ranije u saopštenju.
