Šef Sjevernoatlanske vojne Jens Stoltenberg poručio je da mir ima cijenu, ali je insistirao da tome da takva odluka zavisi od Ukrajine.
Generalni sekretar NATO-a rekao je u nedelju da Alijansa predvođena SAD ima za cilj da ojača poziciju Ukrajine za pregovaračkim stolom, ali je dodao da bi svaki mirovni sporazum uključivao kompromise, uključujući i teritoriju.
Stoltenberg je to saopštio u Finskoj, nakon sastanka sa finskim predsjednikom Saulijem Ninistom.
Dok je šef NATO-a rekao da je Zapad spreman da „plati cijenu“ za jačanje ukrajinske vojske, Kijev će morati da napravi neke teritorijalne ustupke Moskvi kako bi okončao trenutni sukob.
– Mir je moguć – rekao je on.
– Jedino pitanje je koju cijenu ste spremni da platite za mir? Koliko teritorije, koliko nezavisnosti, koliko suvereniteta… da li ste spremni da žrtvujete za mir?
Stoltenberg nije predložio koje uslove Ukrajina treba da prihvati, rekavši da je „na onima koji plaćaju najvišu cijenu da donesu tu presudu“, dok NATO i Zapad nastavljaju da snabdijevaju Ukrajince oružjem da „ojačaju svoju ruku“ kada se konačno postigne rješenje po dogovoru.
Generalni sekretar NATO-a nije direktno podržao ustupanje ukrajinske teritorije, ali je naveo primjer Finske, koja je prepustila Kareliju Sovjetskom Savezu kao dio mirovnog sporazuma tokom Drugog svetskog rata.
Stoltenberg je finsko-sovjetsko rješenje opisao kao „jedan od razloga zašto je Finska mogla da izađe iz Drugog svjetskog rata kao nezavisna suverena nacija“.
Stoltenbergova izjava dolazi usred rastućeg osjećanja da bi Ukrajinu uskoro mogle pritisnuti zapadne pristalice na mirovni sporazum.
Dok američki i britanski zvaničnici javno insistiraju da Ukrajina „može da pobijedi“ u ratu sa Rusijom, nedavni izvještaj Si-En-Ena sugeriše da se zvaničnici u Vašingtonu, Londonu i Briselu sastaju bez svojih ukrajinskih kolega u pokušaju da planiraju prekid vatre i mirovno rješenje.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski takođe je potvrdio da neimenovane strane strane pokušavaju da nas „malo poguraju“ ka dogovoru, dok se javnost u zemljama koje podržavaju Ukrajinu „umorila od rata“.
Francuski predsednik Emanuel Makron je javno demantovao da je pozvao Zelenskog da se odrekne neke teritorije u zamjenu za prekid neprijateljstava, kao što je prošlog mjeseca sugerisao bivši američki državni sekretar Henri Kisindžer.
Kisindžer je u maju predložio da Ukrajina prihvati povratak na „status kvo ante“, što znači da se odrekne svojih teritorijalnih pretenzija na Krim i da da autonomiju Donjeckoj i Luganskoj Narodnoj Republici. Krim je dio Rusije od 2014, dok je Moskva priznala nezavisnost Donjecke i Luganske Narodne Republike nekoliko dana prije nego što je počela njena vojna operacija u februaru.
Zelenski je nekoliko puta mijenjao stavove o potencijalnom mirovnom sporazumu, pri čemu je povremeno izražavao interesovanje za pregovore o rješenju sa Rusijom, samo da bi njegovi zvaničnici američki Stejt department ili sam Zelenski ubrzo nakon toga izrazili suprotno mišljenje.
Nakon što je krajem prošlog mjeseca najavio svoju spremnost da uđe u pregovore, Zelenski je izašao nekoliko dana kasnije i poručio svojim građanima da „neće biti alternative našim ukrajinskim zastavama“ koje vijore nad republikama Donbasa.
– Razumijemo da je Ukrajini veoma teško poslije svih ovih borbi da se odrekne svoje zemlje – rekao je Ninisto tokom razgovora sa Stoltenbergom.
– Ali u ovom trenutku nije predvidljivo vidjeti da će Rusija izgubiti sve ono što kontroliše. Dobiti mir je apsolutno teško.
(RT/Novosti)
