Javnost je do sada navikla na mnoge sage oko poslovanja Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) pod vlašću Prve familije Crne Gore i njenog političkog krila – Demokratske partije socijalista (DPS).
Odavno se zna da je EPCG obavljala većinu transakcija preko Prve banke i u njoj držala desetine miliona eura depozita kako bi pojačala likvidnost nekad posrnule banke. DPS-ov predsjednik borda direktora Srđan Kovačević je tada objašnjavao „kao dobru investicuju“ to što je banka dokapitalizirana i što je udio EPCG-a u vlasništvu skočio na skoro petinu.
Od kada je DPS izgubio izvršnu vlast počeli su padati i depoziti u Prvoj banci tako da je većina zarobljenog novca ponovo na raspolaganju bordu EPCG-a dok je udio kompanije u vlasničkoj strukturi banke pao na 7,17 odsto. Osim problema depozita pojavili su se i problemi knjigovodstvene vrijednosti kapitala koji je krajem 2018. god. iznosio gotovo milijardu i 43 miliona eura i koji je do kraja 2021. umanjen za skoro 320 miliona preko emisije akcija i poništavanja istih i knjižnog odobrenja poništavanja vlastitih gubitaka.
Predstavnica manjinskih akcionara Nataša Backović je zbog netransparentnog načina poslovanja i uočenih neregularnosti i nezakonitosti podnijela krivične prijave decembra 2016. godine protiv rukovodstva kompanije na čelu sa Srđanom Kovačevićem i protiv italijanskih menadžera iz A2A kompanije koja je tada bila strateški partner EPCG-a i čije akcije je kasnije Vlada kasnije otkupila za 120 miliona eura. Krivična prijava je dopunjena 30. 08. 2019. godine i poslata Upravi policije i Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB). U krivičnim prijavama se crnogorski i italijanski menadžeri i novi predsjednik borda direktora Đoko Krivokapić terete za strvaranje kriminalne organizacije iz čl. 401a st.2. Krivičnog zakonika CG (KZCG) i za nanošenje štete kompaniji i državi kao većinskom vlasniku. Između ostalog se ističe da je kompanija „oštećena za 52 miliona eura na način što su kupljene ‘sopstvene akcije’ od A2A SPA Breša poništene“. Backović je tvrdila da je Đoko Krivokapić bio dužan da kupljene sopstvene akcije od A2A u vrijednosti od 52 miliona ponudi na tržište – berzu ili podijeli akcionarima prije poništavanja. Međutim „imenovani nikada nije sazvao sjednicu Odbora direktora“ kako bi se izglasala odluka o emitovanju otkupljenih „sopstvenih akcija“ i bila verifikovana na Skupštini akcionara.
Interesantno je da je predmet tada u ANB-u zadužio pomoćnik direktora Luka Bulatović. ANB je putem arhive, po riječima Backovićeve, nakon što je prijava ocijenjena osnovanom, spise službeno poslalo Vrhovnom državnom tužilaštvu (VDT) koje ga je ustupilo Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) kao nadležnom za djela stvaranja kriminalne organizacije. Nekih mjesec i po nakon podnošenja prijave, Backovićeva je dobila telefonski poziv iz ANB-a. Ženska osoba se predstavila kao sekretarica tadašnjeg direktora Dejana Peruničića i obavijestila je da je predmet pregledao direktor i dao ga Luki Bulatoviću. Poslije toga je Bulatović direktno uzeo vezu i rekao je ANB izvršila provjere krivične prijave rekavši da su navodi tačni i „ponudio mi mjere zaštite i nadzora jer su procijenili da mi je sigurnost ugrožena“, kaže Backovićeva. Ona je odbila zaštitu radi lične sigurnosti njezine porodice jer smatra da oni koje štiti država loše prođu, nekad i sa mecima u tijelu. Backovićeva navodi i da je Bulatoviću odgovorila da se nije direktno obratila tužilaštvu i VDT-u jer ljudi koji prijavljuju visoku korupciju kasnije postanu meta. Backović se nakon toga nije više čula sa Bulatovićem. Ovaj operativac ANB-a je 15. 10. 2021. nađen mrtav. Istražitelji su rekli da je navjerovatnije izvršio samoubistvo. Ostavio je i dvije video poruke gdje je naveo neke od razloga koji su ga naveli na takav čin.
Odgovor iz tužilaštva po krivičnoj prijavi je stigao tek nakon dvije godine − 08. 11. 2021. sa jednostavnom obavijesti od tužiteljke Sofije Lutovac iz Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) u Nikšiću da je njena krivična prijava odbačena kao neosnovana. Obavještenje je bilo bez zavedenog broja predmeta i bez rješenja sa obrazloženjem. Nakon toga je poslat prigovor Tužilačkom savjetu kojim sada predsjedava Maja Jovanović i koje je pozitivno riješilo pritužbu 15. 09. ove godine konstatujući da je osnovni tužilac „nije poučio o daljim pravima“. Ukazano je tužiteljki i rukovodiocu ODT-a u Nikšiću da je „potrebno navedenu krivičnu prijavu u KT upisnik i donijeti odluku u skladu sa zakonom s obzirom na to da je krivična prijava podnijeta protiv tačno određenih lica zbog konkretnih radnji sa dokazima u prilogu“. Obavještenje je potpisala Maja Jovanović.
Onda je 22. 10. ove godine konačno stigao i novi odgovor iz ODT-a Nikšić, ovaj put sa obavještenjem i rješenjem kojim se ponovo odbacuje prijava koja je umjesto stvaranja kriminalne organizacije zavedena kao „zloupotreba položaja u privrednom poslovanju“ iz čl. 272 KZCG. U obrazloženju se navodi da je SDT ocijenilo da nema elemenata bića krivičnog djela stvaranja kriminalne organizacije i prijavu je poslalo ODT Nikšić na dalje postupanje jer je u Nikšiću sjedište Elktroprivrede Crne Gore AD. ODT je naveo da „transakcije kupovine, poništenja sopstvenih akcija i smanjenja kapitala su izvršene u skladu sa propisima koji regulišu navedenu oblast“. ODT je onda, pozivajući se na vještaka ekonomsko- finansijske struke naveo da je „priliv novca od emisije akcija iznosio 96.271,758 eura a odliv novca po osnovu sopstvene kupovine akcija je iznosio 104.524.861,66 eura, pa imajući u vidu da se radi o približnim vrijednostima, navedenim transakcijama nije ugrožena likvidnost i solventnost društva“.
Kako su 96 miliona i 104 miliona približne vrijednosti i kako razlika od 8,253 miliona eura ne ugrožava likvidnost i solventnost firme je ostalo nedorečeno od strane ODT-a. Backovićeva navodi da je poslala novu pritužbu na „nezakonito i nekorektno rješenje ODT-a Nikšić i prijavu za ugrožavanje sigurnosti iz čl.168“.
J. Martinović /Monitor
