Članovi Komiteta Ujedinjenih nacija protiv torture u Ženevi razgovaraće sjutra sa predstavnicima Vlade Crne Gore o primjeni Konvencije protiv torture i drugih surovih, neljudskih ili ponižavajućh kazni ili postupaka od strane crnogorskih vlasti.
Nevladine organizacije Građanska alijansa i Akcija za ljudska prava dostavile su Komitetu izvještaje u kojima pominju status lica bez državljanstva, istrage o ratnim zločinima, kao i ubistvo Duška Jovanovića…
U Izvještaju HRA posebna pažnja posvećena je neriješenom slučaju ubistva Duška Jovanovića, uz prijedlog da bi država članica hitno trebalo da angažuje stranog eksperta da pregleda istragu ubistva Duška Jovanovića, po zahtjevu Komisije za praćenje istraga napada na novinare.
“Iako je bilo brojnih najava iz vrha vlasti da će pomaka biti u istrazi o ubistvu novinara i glavnog urednika dnevnog lista Dan Duška Jovanovića 2004. do danas nije bilo nikakvih zvaničnih informacija o toku istrage”, navodi se u izvještaju.
Akcija za ljudska prava je u maju 2016. objavio izvještaj u kome se ističe da istraga ubistva nije bila temeljna, a
da su neka važna pitanja ostala bez odgovora.
U izvještaju HRA je predložila angažman stranog vještaka koji bi samostalno sagledao sve istražne radnje preduzete u istrazi Jovanovićevog ubistva i davao preporuke kako dalje.
“Nažalost, Vlada do danas nije uradila ništa da obezbijedi stranog stručnjaka koji bi pomogao Komisiji za praćenje istraga napada na novinare, posebno u vezi sa istrage u ovom slučaju, iako je takvo imenovanje tražila bivša Komisija za Istraga o napadima na novinare prije više od tri godine (u oktobru 2018). Komisija planira angažovanje stručnjaka u nekoliko slučajeva, ali pregovori sa Generalnim sekretarijatom Vlade o tome kako bi strani stručnjaci mogli da pristupe povjerljivim informacijama već se predugo radi. Nažalost, stalne kadrovske promjene u ovom Sekretarijatu utiču na rješavanje ovog pitanja”, navodi se u izvještaju HRA i dodaje se da postoji sumnja da su istragu ometali moćni političari koji su bili umiješani u ubistvo Duška Jovanovića.
Izvještaj se osvrće i na nekažnjivost ratnih zločina. “U Crnoj Gori su u proteklih osam godina, od 2014. do 2022. godine, vođena četiri krivična postupka za ratne zločine počinjene u bivšoj Jugoslaviji tokom ratova 1990-ih. Ukupno 24 osobe su optužene, a samo petorica osuđeni pravosnažnim sudskim odlukama (G. I. na kaznu zatvora u trajanju od dvije godine, G. B. do tri godine, L. Š. na tri godine, M. I. na kaznu zatvora u trajanju od četiri godine, a V. Z. na kaznu zatvora u trajanju od 14 godina). Te kazne nisu u skladu sa ozbiljnom prirodom počinjenih zločina, navodi se u Izvještaju.
Kako je saopšteno iz Akcije za ljudska prava, Komitet posebno zanimaju istrage ratnih zločina, pa će Gorjanc-Prelević na sastanku istaći da su poslije dugogodišnjeg perioda izostanka adekvatne inicijative crnogorskog tužilaštva, sve nade usmjerene na novoizabranog Glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića.
Kada je riječ o najvažnijim porukama na 73. sjednici komiteta UN-a od strane Građanske alijanse, oni su se posebno osvrnuli na pitanja koja se tiču lica bez državljanstva.
🔷 Ovo su naše najvažnije poruke na 73. sjednici komiteta UN-a.#građanskaalijansa #againsttorture #UnitedNations pic.twitter.com/DDtrib0CdK
— Građanska alijansa (@GACrnaGora) April 26, 2022
“Praksa pokazuje da podnosioci zahtjeva za utvrđivanje statusa lica bez državljanstva nemaju zaštitu Crne Gore, dok se odluke o njihovom statusu čekaju. U Crnoj Gori juče od uvođenja utvrđivanja statusa lica bez državljanstva priznat status apartida za devet lica, a ovaj veoma nizak broj svjedoči o nedostacima u sadašnjem zakonskom okviru”, rečeno je iz Građanske alijanse.
Dodaju da su Romi i Egipćani u Crnoj Gori izloženi višestrukoj diskriminaciji. “Posebno su ugroženi oni koji nemaju regulisan pravni status, jer je to preduslov za ostvarivanje drugih prava”.
Oni su poručili da nadležne državne institucije moraju da osiguraju nezavisne i djelotvorne istrage po navodima za torturu i nehumano postupanje, a rukovodstvo policije mora da osigura nultu toleranciju na solidarnost među policijskim službenicima po pitanju torture.
“Strancima koji su smješteni u Centru za prihvat stranaca potrebnon je da se u hitnom postupku rješava njihov status, a lica koja u tom objektu zatraže azil treba da budu prebačena u Centar za tražioce azila”, navodi se iz GA.
Komitet protiv torture će objaviti Zaključna razmatranja o Crnoj Gori na kraju maja.
