Proširenje Evropske unije (EU) najefektivniji je način za osiguravanje mira, prosperiteta i slobode u Evropi, kazala je evropska komesarka za proširenje Marta Kos, navodeći da imperativ bezbjednosti ubrzano dobija na značaju.
U intervjuu za European Newsroom, Kos je istakla da nova geopolitička stvarnost zahtijeva nove korake od strane EU, napominjući da se koncept proširenja drastično promijenio u odnosu na stanje u decembru prošle godine.
“Kada sam došla na ovu poziciju, govorila sam da je proširenje drugačije nego što je bilo prije pet godina, a sada kažem da je proširenje danas drugačije nego što je bilo u decembru prošle godine. Zato što je cijeli svijet u pokretu, cijela Evropa i cijelo susjedstvo su u pokretu”, izjavila je Kos.
Ona je dodala da imperativ bezbjednosti sve više dobija na značaju, ukazujući na potrebu da se odgovori na izazove, ne samo u vezi sa procesom proširenja, već i u okviru cjelokupne susjedske politike.
Kos je takođe ukazala na prisustvo spoljnih “remetilačkih snaga” koje, kako je rekla, teže da otežaju proces proširenja. Istakla je da je u ovom trenutku ključno pokazati jedinstvo.
Dodala je da EU mora razviti odgovore na tenzije koje proizlaze iz geopolitike i bezbjednosnih potreba sa jedne strane, kao i metodologije proširenja sa druge. “Proširenje EU ostaje najefikasnije sredstvo za obezbjeđivanje mira, prosperiteta i slobode”, naglasila je Kos.
Ona je podvukla da EU snažno teži integraciji Zapadnog Balkana u svoje okvire. Napomenula je da će se pridržavati postavljenih standarda i pratiti razvoj situacije.
Na pitanje o saradnji EU sa administracijom predsjednika SAD-a u kontekstu proširenja, Kos je istakla da isključivo EU može primiti države kandidate u svoje članstvo. “Samo EU može uvesti države kandidate u Uniju. Niko drugi nema za to odgovornost, a tu se radi i o našem kredibilitetu. Zato zaista moramo da isporučimo i zato ne možemo izgubiti nijednu od zemalja kandidata”, poručila je Kos.
Kada su u pitanju investicije koje dolaze iz SAD-a i njihov mogući uticaj na proširenje, Kos je istakla da je svaka država kandidat slobodna da odlučuje o prihvatanju investicija.
Pomenula je Crnu Goru koja je potpisala sporazum sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima o velikim ulaganjima, dodajući da EU pomno prati dešavanja u na tom polju.
Prema njenim riječima, ranija proširenja su pokazala da su investicije u zemljama kandidatima rasle prije nego što su postale članice EU.
“Mi pratimo ono što se dešava na ovom polju, jer biti zemlja kandidat takođe sa sobom nosi neke stvari. Zemlje kandidati mogu da biraju svoje investitore, ali pažljivo pratimo dešavanja”, dodala je Kos.
Takođe je naglasila da Crna Gora ima otvorena i zatvorena poglavlja, s planom da se sva zatvore do 2026. godine kako bi zemlja mogla postati članica do 2028.
Osvrćući se na situaciju u regionu, Kos je ukazala na napredak Albanije u pregovorima s EU, napominjući da EU podržava cilj Vlade te zemlje da završi pregovore do 2027. godine i postane članica do 2030. godine.
Kos je izrazila očekivanje da nova vlada Srbije bude proevropska i reformska.
“Srbija mora da se vrati na evropski put i Evropska komisija je spremna da učini sve da se to desi”, rekla je Kos, uz najavu posjete Beogradu krajem mjeseca.
Ona je istakla da su zahtjevi EU prema Srbiji u oblasti vladavine prava gotovo identični onima koje iznose studenti i drugi protestanti.
Kos je takođe izrazila svijest o institucionalnoj i političkoj krizi u Bosni i Hercegovini (BiH) i naglasila da se radi na pronalaženju rješenja koja će biti u interesu cijele zemlje.
“Ja bih bila najsrećnija osoba kada bismo mogli da počnemo pregovore sa BiH. Narod te države zaista to zaslužuje”, izjavila je Kos, dodajući da neki od političara u državi rade protiv toga.
Prema riječima Kos, proces pregovora mogao bi da se desi ukoliko dođe do kompromisa u državi.
“Ja to zovem od Dejtona do Brisela. Moramo omogućiti BiH da političke odluke budu u njihovim rukama, a da mi budemo u mogućnosti da ih pregledamo. Zaista bismo im mogli mnogo pomoći na taj način. Dakle, postoje dobre perspektive, ali, naravno, potrebna nam je saradnja i sa Republikom Srpskom”, kazala je Kos.
Kada je riječ o Sjevernoj Makedoniji, Kos je ohrabrila vlasti da sprovode potrebne reforme. Na pitanje o mogućim novim blokadama na putu ka EU, koje proističu iz bilateralnih sporova, poput identiteta, istorije ili jezika, rekla je da razumije frustracije koje postoje, ali je istakla da ne može garantovati da promjena Ustava neće dovesti do novih prigovora.
Kos je naglasila da očekuje od svih država članica da se bilateralni sporovi rješavaju u dobroj vjeri sa ciljem postizanja kompromisa.
“Najbolje bi bilo da se bilateralna pitanja ne miješaju u proces pristupanja, iako to ne znači da bilateralna pitanja nijesu važna”, dodala je.
U poređenju država Istočnog partnerstva sa Zapadnim Balkanom, Kos je primijetila da je za neke države Zapadnog Balkana bilo lakše postati članicama NATO-a nego EU, dok je za zemlje poput Moldavije i Ukrajine situacija bila suprotna.
Govoreći o procesu pristupanja Ukrajine EU, Kos je istakla da se to vidi kao politička strana bezbjednosnih garancija. Dodala je da trenutno nije realno očekivati članstvo Ukrajine ili Moldavije u NATO-u, ali bi članstvo u EU moglo da pruži snažnu političku podršku bezbjednosnim garancijama.
