U skladu sa aktuelnim ekonomskim momentom u svijetu i nestabilnom političkom scenom u našoj državi, ekonomski analitičar Vasilije Kostić trenutnu situaciju procjenjuje kao veoma kompleksnu.
On je u intervjuu za RTNK kazao da se svi ti procesi prenose na ekonomski prinos, odnosno privredu, a samim tim i na životni standard građana i opšte društvene odnose.
Što se tiče Predloga budžeta za 2023. godinu, Kostić smatra da su prevladali politički nad ekonomskim elementima. Ističe da, ukoliko hoćemo realno da sagledamo stanje, treba poći od glavnog ekonomskog cilja – a to je pametan, inkluzivan i održivi razvoj.
,,Međutim, ako pogledamo da li budžet korespondira sa tim ciljem, vidjećemo da je to vrlo upitno. Budžet bi morao da afirmiše finansijsku, odnosno fiskalnu održivost, a ako pogledate, ovaj budžet je potrošački. Projekti koji su navedeni u kapitalnom budžetu, ne samo da nijesam siguran da su pripremljeni za realizaciju, već ni ne vidim da bi takvi projekti imali značajnih odraza na ekonomsku aktivnost po njihovoj prirodi“, rekao je Kostić.
Navodi da je budžet socijalni – u smislu donošenja socijalno-popularnih mjera, te da se nastavlja sa trendom budžetske potrošnje bez utemeljenja u realnim izvorima.
,,Mislim da je to još jedan korak u pravcu neodrživosti javnih finansija, odnosno u pravcu neodrživosti fiskalne politike, i vjerujem, a volio bih da griješim, da nas to vodi u dalje neravnoteže i visok budžetski deficit. Visok budžetski deficit je novo zaduživanje, a znamo da se zaduživanje već neko vrijeme odvija po značajno bržim stopama nego što je to stopa ekonomskog rasta. Iako ćemo, prema svim procjenama, ove godine imati značajnu stopu ekonomskog rasta, imajući u vidu recesiju koja prijeti svjetskoj ekonomiji i poremećene lance u snabdijevanju, mislim da je budžet apsolutno mogao biti drugačije koncipiran“, smatra Kostić.
On pojašnjava da bi struka trebalo jasno da kaže i da se odredi prema ovakvim koncepcijama. Ne spori da su socijalna povećanja neophodna i da je standard građana loš, međutim, apsolutno je protiv donošenja odluka mimo realnih ekonomskih utemeljenja i okvira.
,,Kod nas je dominantna socijalna funkcija koja će se realizovati ne osnovu povećanih budžetskih prihoda iz realnih izvora, već na račun zaduživanja. Ljudima mora biti jasno da svako novo zaduživanje znači zaostajanje u razvoju, zato što rastu troškovi po osnovu kamata koji sad već prelaze stotine miliona, i umjesto da se tolika sredstva ulažu u razvoj, ona se moraju platiti stranim povjeriocima po osnovu zaduženja“, rekao je Kostić.
Ekonomski potencijal Kostić vidi u racionalnom i realnom okviru za razvoj i usklađivanju prihoda i potrošnje; ukoliko toga nema nema ni fiskalne stabilnosti, a bez fiskalne nema ni ekonomske stabilnosti.
,,Ono što je vrlo važno i što moramo zanti jeste da poreske prihode moramo pribavljati ne na osnovu novih nameta na privredu, kako se to jedino i radi, već bi Vlada trebala kreirati nove ekonomske aktivosti ili podsticati razvojne aktivnosti. Dinamiziranjem ekonomske aktivnosti država bi izvšila ubiranje svojih prihoda i na taj način finansirala svoju potrošnju“, izričit je naš sagovornik.
Da ovakav sistem nije dobar pokazuje činjenica da više nijesmo u stanju da se zadužimo na svjetskom finansijskom tržištu, a da kamate budu pristojne, što je pokazatelj da tržišta u svijetu nemaju povjerenje u crnogorsku ekonomiju.
Komentarišući minimalnu potrošačku korpu, koja je za oktobar mjesec iznosila 794 eura, Kostić ističe da je to posljedica realnih ekonomskih zakonitosti, odnosno posljedica odluka koje se donose na najvišem nivou. Dodaje i to da bi ekonomski pokazatelji mogli biti i gori ukoliko nastavimo da trošimo više nego što proizvodimo i da stalno jačamo potrošnju u odnosu na proizvodnju i realne prihode, a to se mora reflektovati i na potrošačku korpu.
Što se tiče predviđanja ekonomskih tokova, Kostić tvrdi da naša budućnost zavisi od odluka koje budemo donosili.
,,A ukoliko se pitamo kakva će biti budućnost sa stanovišta svjetskih ekonomskih kretanja, nažalost, nema uslova za optimizam, prije svega zato što su značajno poremećeni lanci snabdijevanja, usporava kineska ekonomija, rat u Ukrajini, poremećeno je tržište energenata, i nadasve inflacija koja se zahuktava uprkos tome što centralne banke najrazvijenih svjetskih ekonomija ulažu značajne napore da je obuzdaju. Da li će tako biti ostaje nam da vidimo, ali u svakom slučaju smatram da u skorijoj budućnosti mesta za optimizam nema“, ocijenio je Kostić.
Građani su konstantno izloženi raznim apelima, pritiscima, populističkim mjerama, i pod pritiskom lošeg životnog standarda spremi su da odluče kratkoročno, ne vodeći računa o ekonomskoj racionalnosti.
,,U društvu postoji nešto što se zove elita, i ta elita bi tebalo da društvu servira one vrijednosti koje su za njegovu dobrobit i za njegovu budućnost prihvatljive. Kod nas se plasiraju stvari koje imaju prevashodno politički interes, a kako će biti u budućnosti, ostaje nam da vidimo“, zaključio je Kostić.
