Zahvaljujući dosljednom nadzoru i kontinuiranom regulatornom usklađivanju, bankarski sektor Crne Gore očuvao je stabilnost, zabilježio rast i ostvario snažne performanse. Ukupna aktiva banaka premašila je 7 milijardi eura, dok je kapital ostvario rast od 8,61 odsto. Kreditna aktivnost je povećana za 13,3 odsto, a nivo nekvalitetnih kredita sveden je na 3,51 odsto, što predstavlja najniži nivo u posljednjih 15 godina, ističe se u Godišnjem izvještaju o radu Centralne banke za 2024. godinu.
Kako se navodi u uvodnoj riječi guvernerke Irene Radović, trend smanjenja aktivnih kamatnih stopa dodatno je podstaknut inicijativom za snižavanje kamata na kredite odobrene stanovništvu, u okviru koje je odobreno 25.500 kredita u ukupnoj vrijednosti od 337 miliona eura. Prosječna efektivna aktivna kamatna stopa na ove kredite smanjena je sa 8,79 odsto u martu 2024. godine na 6,97 odsto u maju 2025. godine, što je značajno unaprijedilo dostupnost finansiranja i olakšalo uslove kreditiranja za građane.
„U cilju povećanja dostupnosti finansijskih usluga i pospješivanja digitalizacije, razvijena je mobilna aplikacija za upoređivanje ponuda potrošačkih kredita, dok unaprijeđeni Kreditni registar sada omogućava pravnim i fizičkim licima neprekidan i sigurniji elektronski pristup podacima o zaduženosti, što dodatno ubrzava i pojednostavljuje kreditne procedure. U partnerstvu sa Ministarstvom finansija, uz podršku Evropskog fonda za Jugoistočnu Evropu, izrađena je Strategija za razvoj FinTech sektora za period 2025–2029, sa fokusom na unapređenje pristupa finansijama, podsticanje inovacija i očuvanje stabilnosti finansijskog sistema“, precizirano je u izvještaju.
Paralelno su sprovedene aktivnosti na modernizaciji nacionalne platne infrastrukture i usklađivanje sa međunarodnim standardom ISO 20022, čime je omogućena znatno brža, sigurnija i interoperabilna obrada finansijskih transakcija.
„Takođe, u cilju smanjenja finansijskih rizika i povećanja prinosa, unaprijeđeno je upravljanje međunarodnim rezervama donošenjem novih Smjernica o investicionoj strategiji za upravljanje međunarodnim rezervama, čime je stvoren dodatni prostor za smanjenje kreditnog rizika uz istovremeno uvećanje prinosa. Istovremeno, unaprijeđen je i nadzor nad nefinansijskim rizicima. U oblasti održivog razvoja, Centralna banka je nastavila, još snažnije, sa implementacijom Politike o izazovima klimatskih promjena, te preuzela koordinaciju izrade nacionalne Mape puta finansijskog sektora ka održivim finansijama, kao prvog strateškog dokumenta ove vrste. Tokom 2024. godine Centralna banka je postala punopravna članica Mreže za održivo bankarstvo i finansiranje (SBFN), što predstavlja važan korak ka jačanju regulatornog i supervizorskog okvira posvećenog klimatskim rizicima i promociji održivih finansija u skladu sa globalnim standardima“, stoji u izvještaju.
Kako se dodaje, kroz Program razvoja finansijske edukacije 2023–2027, realizovan je niz ciljanih edukativnih aktivnosti, za potrošače, korisnike finansijskih usluga, sa posebnim usmjerenjem na edukaciju mladih, uz saradnju sa obrazovnim institucijama, koja je kontinuirano jačana kroz zajedničke projekte i sadržajniji dijalog.
„Vodeći se principima društvene odgovornosti, Centralna banka je za mlade i talentovane pojedince, pokrenula program stipendiranja „PriZnanjeZaZnanje“, osmišljen s ciljem prepoznavanja i podrške izvrsnim studentima, i nastavila da aktivno doprinosi razvoju naučne i stručne misli nagrađivanjem najboljih studentskih, magistarskih i doktorskih radova iz oblasti bankarstva, monetarne politike i teorije“, piše u izvještaju.
Naglašava se da je poseban akcenat stavljen na finansijsku inkluziju i održivi ekonomski razvoj na bazi promocije profesionalne izvrsnosti i odgovornog upravljanja, kroz realizaciju međunarodnih inicijativa WE Finance Code i Women on Boards Montenegro, usmjerenih na unapređenje dostupnosti pristupa finansijama i snaženje upravljačkih praksi i kvaliteta odlučivanja u crnogorskoj ekonomiji.
„Vidljivost, otvorenost i odgovornost Centralne banke prema javnosti značajno su unaprijeđeni. Transparentnost rada dodatno je potvrđena pozitivnom nezavisnom ocjenom Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), koja je prepoznala konkretne napretke u sprovođenju jasnih, konzistentnih i proaktivnih komunikacionih politika. Politika ljudskih resursa bila je usmjerena na privlačenje i razvoj stručnog kadra kroz transparentne konkurse, unaprijeđene procedure zapošljavanja i programe stipendiranja, uz poseban fokus na osnaživanje talenata i kontinuirano usavršavanje zaposlenih“, konstatovano je u izvještaju.
Kao institucija koja se samostalno finansira iz sopstvenih prihoda, Centralna banka Crne Gore je u 2024. godini ostvarila dobit od 12,24 miliona eura, pri čemu je 4,91 milion prenesen u državni budžet, u skladu sa Zakonom.
„Prvi put od osnivanja, Centralna banka je usvojila Strateški plan za period 2025–2028, usmjeren na jačanje finansijske stabilnosti, dublju integraciju u evropski finansijski okvir, digitalnu transformaciju i razvoj ljudskih resursa. Ovaj dokument definiše jasan pravac daljeg razvoja institucije kao moderne, odgovorne i inovativne centralne banke, koja primjenom najviših standarda u oblasti finansija predstavlja jedan od ključnih stubova održivog ekonomskog sistema Crne Gore i njene potpune integracije u evropski finansijski okvir i Evropski sistem centralnih banaka (ESCB)“, zaključuje se u izvještaju.
Izvor: Adria
