Foto: Vlada Crne Gore
Vlada Milojka Spajića koja je formirana 31. oktobra uspjela je da za samo dva mjeseca napravi značajne pomake na poljima unutrašnje i spoljašnje politike. Uprkos skepticizmu i nepovrenju koje su u javnost najviše iznosili članovi bivše Vlade „put“ kojim je krenula 44. Vlada uliva optimizam jer je u kratkom periodu uspjela da sa „mrtve tačke“ pomjeri procese koji se odnose na zatvaranje poglavlja 23. i 24 u pregovorima sa Evropskom unijom.
Poslednji mjesec prošle godine bio je posebno važan za trasiranje buduće politike i iako je pred Crnom Gorom i aktuelnom Vladom dosta posla, važno je istaći bitne korake koji napravljeni u veoma kratkom periodu a koji će trasirati put njene buduće politike.
Ovi primjeri govore da priča o napredovanju i želja za približavanjem Crne Gore članstvu u EU nije „prazna“ i da je u stvari suštinska opredijeljenost Vlade na čijem je čelu Spajić.
Foto: Kodex
Izbjegnuta „Siva lista“ Manivala
Ubrzo nakon stupanja na dužnost nova, 44. Vlada Crne Gore je usvojila Informaciju u oblasti sprječavanja pranja novca i finansiranja terorizma, u kojoj se navodi da je sproveden peti krug evaluacije od Komiteta eksperata Saveta Evrope za procjenu sprječavanja pranja novca (Manival).
Da Crnoj Gori prijeti “siva lista” upozorila je Vlada, koja je stupila na dužnost prije mjesec i po dana.
Kako bi preduprijedili potencijalnu negativnu odluku, par dana prije sjednice MONEYVAL-a, Skupština Crne Gore je po hitnom postupku usvojila inovirani Zakon o sprječavanju pranja novca i finansiranja terorizma i izmjene Krivičnog zakonika.
Crnogorska vlada ranije je upozoravala da bi stavljanjem države na “sivu listu” Manivala moglo doći do opadanja njenog kreditnog rejtinga, kao i usporavanja u realizaciji inostranih investicija koje dolaze sa prostora država koje u potpunosti poštuju pravila u oblasti sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma.
Na sreću to se nije dogodilo. Spajić se nakon sjednice u Strazburu kazao da su „ izuzetni napori Vlade Crne Gore i posebnog tima koji je radio danonoćno, uz podršku Parlamenta, bili presudni da se ispune zahtjevi i izbjegne veliki problem za ekonomiju, ali i našu reputaciju“.
Kompletiran Sudski savjet
Očigledno je da je oblast vladavine prava koji je Vlada odredila kao svoj prioritet u radu dala prve rezultate kroz posvećenost i odlučnost da u saradnji sa Skupštinom na tom polju, prevashodno kroz imenovanja u pravosuđu.
Još jedno od značajnih pitanja kada je riječ o napredovanju je svakako je i kompletiranje Sudskog savjeta što je ključan korak za sprovođenje reformi, jačanje pravosudnog sistema i evropske integracije.
Poslednjih dana decembra izabrani su nedostajući članovi Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika i to Miodrag Iličković, Fikret Kurgaš i Dražen Medojević iz reda uglednih pravnika.
Za Kurgaša je glasalo 77 prisutnih poslanika, za Iličkovića njih 63, a za Medojevića 56 poslanika. Za predložene kandidate bila je potrebna dvotrećinska većina, odnosno glasovi 54 poslanika.
Imenovan pregovarač sa EU
Vlada je donijela Odluku o uspostavljanju pregovaračke strukture i imenovala glavnog pregovarača i pozvane su nevladine organizacije da predlažu svoje predstavnike za članove radnih grupa za 33 pregovaračka poglavlja.
Doc. dr Predrag Zenović imenovan je za glavnog pregovarača Crne Gore sa Evropskom unijom čime je, nakon više od godinu, popunjena jedna od ključnih pozicija za pregovarački proces.
Nakon imenovanja Zenović je kazao je važno da put se evropskih integracija utemelji kao širi društveni dijalog u kojem učestvuju građani, akademska zajednica, civilni sektor, političke institucije, a sve sa ciljem da Crne Gore bude prva naredna država članica velike evropske porodice.
Treba podsjetiti da je Crna Gora otvorila sva 33 poglavlja a privremeno zatvorila tri.
Posljednje od 33 pregovaračka poglavlja otvorila je u junu 2020. godine. Nijedno poglavlje nije zatvoreno od 2017. godine.
Autor: I. M.
