Nesporno je da imamo većinu za usvajanje budžeta za 2025. godinu, ali je ovdje problem što opozicija fizički ne dozvoljava održavanje sjednice Skupštine, što je potpuno neprihvatljivo, kazao je u razgovoru za Pobjedu predsjednik parlamentarnog Odbora za bezbjednost i šef poslaničkog kluba Pokreta Evropa sad (PES) Miodrag Laković.
– Neprihvatljivo je u smislu Poslovnika o radu Skupštine i racionalnog pristupa državnim prioritetima. Sprečavanje rada Skupštine je iracionalno jer opozicija traži da se stvari vrate u pređašnje stanje što je neustavno, nezakonito i u suprotnosti sa svim pravnim normama – ocijenio je Laković.
Dodaje i da se, kada se donese odluka o prekidu mandata, taj mandat više ne može nastaviti, ukazujući na primjer penzionisanja sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović koja je sama pokrenula proceduru za dobijanje nadoknade nakon prestanka mandata.
– Tom pravnom radnjom Đuranović je sama konstatovala i prihvatila da joj je mandat prekinut – kazao je Laković ističući da je time obesmišljeno svako uslovljavanje opozicionih predstavnika na ovu temu.
Prema njegovim riječima, na ovaj način samo je ogoljena priča opozicije, da njima fokus nije na Ustavnom sudu kao instituciji koja treba da radi, već im je najvažnije da blokiraju parlament i rad institucija. Takođe, kako ocjenjuje, predstavnicima opozicije priča o evrointegracijama i prosperitetu Crne Gore očigledno samo ima smisla ako su oni na vladajućim mjestima.
– U narednom periodu očekujem i sugerišem svim članovima Odbora za bezbijednost da se više okrenu rješavanju konkretnih pitanja, odnosno suštinom rada službi bezbjednosti, zakonitošću i kvalitetom njihovog rada, a da se Odbor manje koristi za političke konfrontacije na neke teme koje se ne tiču tada ovog zakonodavnog tijela – poručio je Laković, uoči sjednice koja je zakazana za 27. januar.
Iako su predstavnici opozicije najavili bojkot rada svih parlamentarnih tijela, Laković je izrazio optimizam u tom smislu navodeći da očekuje prisustvo svih članova Odbora.
– Iako se nalazimo u kompleksnom političkom trenutku svi imamo obavezu pred građanima ove zemlje da učinimo rad Odbora za bezbjednost efikasnim – dodao je Laković.
Na pitanje da prokomentariše najavljena zapošljavanja u sistemu bezbjednosti, odnosno u Ministarstvu unutrašnjih poslova, Laković je kazao da će to biti jedna od tema predstojeće sjednice Odbora.
– U dijelu sjednice u kojem će se razmatrati aktuelni bezbjednosni trenutak, tragedija na Cetinju i način na koji je postupala policija, kandidovao sam i temu novih zapošljavanja, odnosno postupak zapošljavanja. Takođe, članovi Odbora biće u prilici da razgovaraju na temu pokretanja disciplinskih postupaka u MUP-u i Upravi policije na bazi bezbjednosnih smetnji. S obzirom da je riječ o kompleksnim temama mislim da je jako važno da zauzmemo zajednički stav po pitanju formata u kojem ćemo ubuduće tretirati te teme – objasnio Leković.
Kada je riječ o kontrolnim saslušanjima pred Odborom, on kaže da je u pitanju snažan mehanizam kojim se kontroliše rad jednog bezbjednosnog organa, a onda i način da se javnost upozna sa prednostima i nedostacima nekog sistema.
– Svjestan sam da se i takve prilike iskorišćavaju za političke poruke, jer tamo ne sjede samo ljudi iz svijeta bezbjednosti, ali u svakom slučaju mislim da su veoma korisne i svrsishodne – ocijenio je Laković.
Na pitanje da prokomentariše odluku Vlade da na mjesto glavnog inspektora ANB-a vrati Artana Kurtija, nakon čega je on podio ostavku, Laković je podsjetio da je riječ o sprovođenju zakonske obaveze.
– U proceduri je zakonsko rješenje izmjena zakona o ANB-u gdje će se jasnije precizirati odgovornost generalnog inspektora. Rješenjima koja su u proceduri, odnosno izmjenama zakona biće jasno precizirane norme kojima se propisuje odgovornost generalnog inspektora odnosno specijalnog kontrolora – dodao je Laković.
Na pitanje može li ovakav sistem „brzo“ reagovati kako bi se bar u određenoj mjeri povratilo povjerenje građana u državni aparat, Laković je kazao da „nema brzih mjera, ni ad hoc rješenja“.
– Sistem bezbjednosti je suočen sa izozovima decenijama unazad. Trenutno najveći izazov koji se nameće je nedostatak kadra koji je postao hronični problem sa enormnim razmjerama. Po posljednjim podacima, policiji nedostaje 2.000 ljudi. Da bi obezbijedili osjećaj sigurnosti građanima potrebni su nam ljudi u sektoru saobraćaja, javnom redu i miru, kriminalističkoj policiji i na granici, inspektori koji se bave maloljetničkom delinkvencijom, vršnjačkim i porodičnim nasiljem. Školovan kadar nedostaje svuda, a ljudi koji su u sistemu bezbjednosti moraju na najbrži mogući način odgovoriti na pomenute izazove – kazao je Laković navodeći da nije siguran da se u postojećim uslovima može podići nivo efikasnosti uz opasku da postojeći menadžment sektora bezbjednosti daje svoj maksimum.
On je podsjetio da su u prošloj godini imali 20 sjednica Odbora čime je, kako je naveo, realizovan zadati plan.
– Razmatrani su izvještaji o radu policije, vojske, Ministarstva odbrane, budžetske sjednice, sprovedena su tri kontrolna saslušanja, a zabilježena je i parlamentarna posjeta Agencije za nacionalnu bezbjednost kako bi se poslanici uvjerili u zakonitost rada kada je u pitanju operativni rad službenika ANB-a i specifične mjere koje oni preduzimaju, a riječ je o mjerama tajnog nadzora. Naravno, sjednice odbora nerijetko su korišćene i za slanje određenih političkih poruka i da se politički konfrontiraju zbog čega su iste ponekad bile zamorne što nije sporno i nedozvoljeno – kazao je Laković navodeći i da je svjestan činjenice da često dnevna politika kreira i sadržaj rasprava na sjednicama Odbora.
O studentskim protestim iznio sam lični stav
Miodrag Laković objašnjava da je stav koji je nedavno iznio o studentskim protestima isključivo lične prirode.
– Bez konsultacija u Pokretu i ne razmišljajući o dalekosežnim efektima, na društvenoj mreži sam iznio svoje iskustvo koje proističe iz mojih studentskih dana. Ne mislim da je potrebno bilo kakvo poređenje sa aktuelnim protestima osim u dijelu razumijevanja bunta koji je svojstven studentskoj populaciji – rekao je Laković.
Rezultati u suzbijanju maloljetničke delinkvencije izostaju zbog nedostatka policijskog kadra
Komentarišući najnoviji slučaj vršnjačkog nasilja koji se dogodio u podgoričkom naselju Blok pet, kada je grupa maloljetnika pretukla troljicu trinaestogodišnjaka, Laković je istakao da bezbjednosna zajednica ne ulaže dovoljno u suzbijanje maloljetničke delinkvencije.
– Kada je riječ o maloljetničkoj delinkvenciji ona se veoma teško može prikazati kroz statistiku, jer su to obično preventivne aktivnosti, prikupljanje informacija i rano otkrivanje devijacija i kad se sve te informacije dobiju one ne mogu statistički da se prikažu iako je riječ o veoma ozbiljnom poslu. Iz tog razloga decenijama se kadar u policiji usmjerava prema kriminalistici, privrednom kriminalu, drogama, imovinskim deliktima, a malo njih ide na maloljetnike. To umanjuje efikasnost rada te službe, odnosno, zato izostaju rezultati. Kad neko od 15 ili 16 godina pokaže sklonost ka vršenju krivičnih djela, njega, po nepisanom pravilu, sa 18 ili 19 apsorbuje organizovani kriminal i on postaje izvršilac najtežih krivičnih djela – objasnio je Laković.
Izvor: Pobjeda
