Možda ne postoji odnos ljubavi i mržnje koji je toliko konfliktan kao onaj između nas ljudi i šećera.
S jedne strane, fiziološki ne možemo da živimo bez ove slatke supstance – u stvari, ljudski mozak i mnogi naši metabolički procesi oslanjaju se na šećer da podstiče neke od naših ključnih kognitivnih i unutrašnjih funkcija. Ali, bez obzira na izvor šećera uvijek žudimo za još slatkog, a naučnici smatraju da većina svakodnevno konzumira najmanje tri puta više šećera nego što je potrebno.
Nutricionista dr Elen Albertson objašnjava da je glukoza, koja se često naziva „šećerom u krvi”, glavni izvor energije za mozak.
Albertson otkriva da kada pojedemo nešto slatko, to aktivira sistem nagrađivanja mozga. Neurotransmiter za dobro osjećanje, dopamin, daje nam kratkoročni maksimum, signalizirajući da je ono što smo upravo iskusili pozitivno – pojačavajući našu želju da to ponovimo.
Albertson kaže da se mozak stalno mijenja, zahvaljujući fenomenu koji se zove „neuroplastičnost”. Ova aktivnost optimizuje koliko dobro mozak funkcioniše, podržavajući procese poput učenja i pamćenja. Ali, stalno preplavljivanje vašeg mozga dopaminom kroz ishranu sa visokim sadržajem šećera takođe će ga izazvati da se prilagodi vašim navikama.
„Ovo znači da su nam potrebne veće količine slatke hrane da bismo imali ista prijatna osjećanja”, kaže za Helti magazin.
Čak i dok mozak traži sve više i više šećera, prevelike količine počinju da smanjuju njegovu neuroplastičnost, prema istraživanju iz 2019. godine. To znači da će on umanjiti kapacitet vašeg mozga za zadatke kao što su učenje i formiranje pamćenja. Prema studiji iz 2019. godine osobe koje su jele više slatkiša imali su niži prosječan ukupni volumen mozga, posebno u hipokampusu – dijelu mozga koji je uključen u procese učenja i pamćenja.
Vremenom, ovi efekti mogu čak dovesti do neurokognitivnih deficita, poput problema sa donošenjem odluka, dobrom rasuđivanjem, pažnjom i jezikom. Dugoročno, ovo oštećenje može povećati rizik od kognitivnog pada – uključujući razvoj Alchajmerove bolesti ili demencije.
Problemi sa učenjem i pamćenjem i kognitivni deficiti povezani sa ishranom sa visokim sadržajem šećera su reverzibilni. Ključno je smanjiti unos šećera i okrenuti se hrani sa niskim glikemijskim indeksom, poput zdravih ugljenih hidrata.
Studija iz 2017. godine otkrila je da smanjenje šećera u ishrani poboljšava mentalno zdravlje.
Izvor: Politika
