Skupština bi danas trebalo da raspravlja o predlogu zaključaka Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu povodom Sporazuma državnih tužilaštava Crne Gore i Hrvatske o saradnji i gonjenju počinilaca krivičnih djela ratnih zločina, sa akcentom na slučaj “Lora 3”.
U predlogu zaključaka je, između ostalog, navedeno da je neophodno pokrenuti inicijativu za revidiranje Sporazuma “s obzirom na to da postoji očigledna asimetričnost u pravima i obavezama i da je analizirajući područje primjene jasno da u momentu potpisivanja strane ugovornice nijesu bile ravnopravne.
Poslanici su na kontrolnom saslušanju u januaru kazali da je sporazum iz 2006. između Crne Gore i Hrvatske bio politički dogovor državnih zvaničnika iz tog perioda.
Slučaja “Lora 3” odnosi se na 14 pripadnika JNA iz Crne Gore, takozvane nikšićko-šavničke grupe, tokom ‘92. godine.
Ministar pravde Marko Kovač rekao je na sjednici da su širom Bosne i Hercegovine, na više lokacija pronađeni posmrtni ostaci 12 pripadnika JNA, a jedan iz ove grupe razmijenjen je posredstvo Crvenog krsta ‘92. godine, ali je zbog povreda preminuo godinu kasnije u Crnoj Gori.
”Dakle, u ovom slučaju još nema optužnice u Hrvatskoj, jedino slučaj “Lora 3”, u kojem su stradali crnogorski državljani nije dobio sudski epilog”, kazao je Kovač na Odboru.
U zaključcima Odbora se navodi da je neophodno insistirati kod hrvatskog pravosuđa i tužilaštva da i pored velikog protoka vremena istraju na istrazi slučaja “Lora 3”.
”Ne smije se dopustiti da ovaj zločin ostane nekažnjen, da u vezi sa njim izostane bilo koja krivično-pravna konsekvenca, što je do sada bio slučaj. Neophodno je davati legitiman podsticaj da se o ovom, a i ostalim slučajevima ratnih zločina sazna puna istina i da se privedu pravdi svi oni koji su se ogriješili o međunarodno i domaće pravo, kao i o etički poredak i standarde”, piše u zaključcima.
Dodaje se da Skupština najoštrije osuđuje počinjeni ratni zločin u “Lori”, i poziva sve institucije sistema da zauzmu jedan civilizacijski odnos prema nevinim žrtvama ovog ratnog zločina, kao i prema porodicama žrtava ovog ratnog zločina.
”Potrebno je da se iskazuje pijetet prema njima, kao i da se unaprijedi sistem boračko-invalidske zaštite i da se pruži odgovarajuća podrška porodicama i na nematerijalnom planu, da se ne osjećaju zapostavljeno i zaboravljeno te je u tom pravcu neophodno razvijati i njegovati i kulturu sjećanja. Važno je izvršiti reparaciju porodica žrtava, kako materijalnu tako i rehabilitaciju u smislu pružanja psihološke podrške, zdravstvene zaštite i što je najvažnije potrebno je da država obezbijedi porodicama žrtava dostojanstven život i sigurnost, kako bi se pokušala ispraviti višedecenijska nanesena nepravda”, piše u zaključcima.
Izvor: Vijesti
