Mađarska je danas povukla veto na kandidaturu odlazećeg holandskog premijera Marka Rutea za novog šefa NATO pošto je on dao pisane garancije da neće primorati Mađarsku da učestvuje u novim planovima Alijanse o pomoći Ukrajini.
Pored otklanjanja prepreke za kandidaturu Rutea ova odluka bi mogla da omogući Alijansi da pokaže jedinstvo i demonstrira solidarnost sa Ukrajinom kada se američki predsjednik Džo Bajden i njegove kolege sastanu u Vašingtonu od 9. do 11. jula na samitu povodom 75. godišnjice NATO.
Tokom razgovora u Budimpešti prošle nedjelje generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg, koji treba da napusti svoju funkciju u oktobru, postigao je dogovor sa Orbanom da osigura da Mađarska neće blokirati planove NATO za Ukrajinu.
Stoltenberg je prihvatio da Mađarsku ne treba obavezivati da obezbijedi osoblje ili sredstva za kolektivno djelovanje, ali Orban je htio da to čuje i od Rutea.
NATO doonosi sve odluke konsenzusom, tako da svaka od 32 zemalja članica ima mogućnost veta, uključujući oko toga da li treba da učestvuju u nekom zajedničkom poduhvatu ili operaciji.
Orban je preko društvenih mreža napisao da je za Mađarsku važno da ustanovi da taj dogoor može da podnese provjeru vremena. On je objavio Ruteovo pismo datirano 18. juna dan posle njihovog susreta u Briselu na margini neformalnog samita EU.
Rute je napisao da u mogućoj novoj funkciji kao generalni skeretar NATO ja ću u potpunosti podržati rezultat razgovora između Jensa Stoltenberga i vas”.
To je bilo dovoljno za Orbana.
“Premijer Mark Rute potvrdio je da u potpunosti podržava taj sporazum i da će nastaviti da ga podržava, ako postane novi generalni sekretar NATO. U svijetlu tog obećanja Mađarska je spremna da podrži Ruteovu kandiaturu za generalnog sekretara NATO”, napisao je Orban na mreži X.
Rute je kandidat koga podržava većina NATO saveznika uključujući članove kao što su SAD i Njemačka. Ranije ove godine Turska je izrazila protivljenje Ruteovoj kandidaturi ali je od toga odustala u aprilu.
Posljednja prepreka ostaje kandidatura rumunskog predsjednika Klausa Johanisa, koji se bliži kraju svog drugog petogodišnjeg mandata kao šef države, ali zvaničnici i analitičari ne misle da će to biti veći problem.
Izvor: Beta
