Crna Gora, sa svojih nešto više od 600.000 stanovnika, suočava se sa demografskim i ekonomskim promjenama izazvanim prilivom stranaca, posebno državljana Rusije, Ukrajine i Turske. Ove migracije, intenzivirane ratnim sukobom u Ukrajini, donijele su značajne promjene na tržištu rada, nekretnina i u lokalnoj ekonomiji.
Istovremeno, odluka Vlade Crne Gore da uvede sankcije Rusiji otvorila je pravna, politička i ekonomska pitanja, izazivajući podjele u društvu i potencijalno redefinišući odnose na međunarodnoj sceni.
Prema pisanju portala CdM, Ministarstvo unutrašnjih poslova je tokom 11 mjeseci 2024. godine izdalo ukupno 65.895 dozvola za privremeni ili stalni boravak i rad (25.301 dozvola za privremeni boravak, 39.563 dozvole za privremeni boravak i rad i 1.031 dozvola za stalni boravak).
Najveći broj dozvola izdat je državljanima Rusije (20.018), a slijede Srbija (13.489) i Turska (10.098). Pored toga, tokom posljednjih godina značajan broj Ukrajinaca preselio se u Crnu Goru, a procjenjuje se da u našoj državi trenutno boravi preko 10.000 Ukrajinaca, uz znatan udio privremeno prijavljenih stanovnika.
Prema konačnim rezultatima popisa stanovništva iz decembra 2023. godine, u Crnoj Gori živi 3.087 osoba koje su se izjasnile kao Ukrajinci, što čini 0,50 odsto ukupnog stanovništva.
Takođe, prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gore iz juna 2023. godine, 5.262 osobe iz Ukrajine imale su odobren boravak po osnovu privremene zaštite.
Ovi podaci ukazuju na značajan porast broja ukrajinskih državljana u Crnoj Gori u poslednjih nekoliko godina, posebno nakon početka sukoba u Ukrajini 2022.
Međutim, treba napomenuti da se dio njih u međuvremenu vratio u Ukrajinu ili otišao u druge zemlje Evropske unije.
Dolazak stranaca, posebno onih iz Rusije i Ukrajine, značajno je transformisao crnogorsku ekonomiju.
Migranti iz ovih zemalja nalaze svoje mjesto u različitim sektorima ekonomije. Najviše dozvola izdato je za rad u uslužnim djelatnostima (8.958), građevinarstvu (8.539), uslugama smještaja i ishrane (7.132) i IT sektoru i inovacijama (2.553).
Prema riječima ekonomskog analitičara Predraga Zečevića, efekti migracija osjete se u gotovo svim aspektima privrede.
– Multiplikativni efekti migracija osjete se kroz povećanje potrošnje, rasta prihoda od zakupa nekretnina i otvaranja novih firmi. Migranti iz Rusije i Ukrajine doprinose povećanju budžetskih prihoda kroz poreze i doprinose, što se posebno osjeća u sektorima maloprodaje, IT-a i ugostiteljstva – kaže glavni i odgovorni urednik portala “Biznis”.
Zbog priliva velikog broja stranaca, tržište nekretnina u Crnoj Gori bilježi značajan rast cijena, što se djelimično pripisuje povećanoj potražnji od strane stranih državljana, uključujući Ruse, Ukrajince i Turke.
Prema podacima Monstata, u septembru 2023. godine prosječna cijena kvadratnog metra stana u novogradnji na nivou Crne Gore iznosila je 1.647 eura, što je povećanje od 300 eura u odnosu na početak te godine.
Iako su Rusi i Ukrajinci tradicionalno bili među glavnim kupcima nekretnina u Crnoj Gori, posljednjih mjeseci zabilježen je pad njihovog učešća na tržištu. Istovremeno, raste interesovanje kupaca iz Turske, Njemačke, Francuske i Poljske. Prema riječima Nemanje Pavićevića, novinara koji prati tržište nekretnina, postoji opasnost da će zbog rasta cijena crnogorski građani biti onemogućeni da kupuju nekretnine u svojoj zemlji.
U Podgorici najskuplji stanovi dostižu cijenu od 2.400 eura po kvadratu, dok se najjeftiniji mogu naći za oko 1.450 evra, u zavisnosti od lokacije, veličine i opremljenosti.
Jasno je da priliv stranih državljana, uključujući Ruse, Ukrajince i Turke, značajno utiče na rast cijena nekretnina u Crnoj Gori, što stvara izazove za domaće stanovništvo u pogledu pristupačnosti stambenog prostora. Neki stručnjaci predlažu uvođenje viših poreza za strane kupce kao mjeru zaštite domaćeg stanovništva.
Ruski i ukrajinski državljani osnovali su preko 2.000 firmi u Crnoj Gori. Najzastupljeniji sektori uključuju IT industriju, ugostiteljstvo i maloprodaju. Ove firme doprinose zapošljavanju lokalne radne snage i dodatno jačaju crnogorski budžet.
Inače, Crna Gora se 2022. godine pridružila sankcijama Evropske unije protiv Rusije zbog invazije na Ukrajinu. Ove mjere uključivale su zamrzavanje imovine ruskih državljana i kompanija, ograničenje transakcija sa ruskim firmama, kao i uvođenje zabrana ulaska za pojedine ruske državljane.
Bivši predsjednik Ustavnog suda Crne Gore Blagota Mitrić kritikovao je neke aspekte ovih mjera, ističući da mnoge nisu ni ustavne.
– Uvođenje sankcija koje zadiru u imovinska prava stranaca može biti neustavno. Prava stranaca izjednačena su sa pravima domaćih državljana, osim u slučajevima kada je jasno dokazano da je imovina stečena nezakonitim radnjama – kazao je Mitrić za “Dan”.
On je upozorio da bi slične odluke mogle negativno uticati na pravnu sigurnost stranih investitora i usporiti priliv kapitala u Crnu Goru.
Iako su migracije i priliv stranaca donijeli brojne koristi, prisutni su i izazovi koji se tiču ekonomskog, pravnog i društvenog aspekta razvoja:
1. Opterećenje infrastrukture: Povećan broj stanovnika, uzrokovan migracijama, vrši značajan pritisak na postojeću infrastrukturu. Zdravstveni sistem se suočava sa dužim listama čekanja, dok su škole u urbanim područjima prepune. Neophodna su ulaganja u izgradnju novih bolnica, škola i saobraćajnica kako bi se odgovorilo na povećane potrebe stanovništva.
2. Rast troškova života: Sa porastom tražnje za nekretninama i uslugama, cijene stanova su znatno porasle, što otežava pristupačnost za domaće stanovništvo. Osim toga, poskupljenje osnovnih životnih namirnica i komunalnih usluga dodatno opterećuje budžet prosječnog domaćinstva.
3. Pravna nesigurnost: Odluke o zamrzavanju imovine i primjeni sankcija otvaraju dileme u vezi sa usklađenošću sa Ustavom i međunarodnim pravom. Neophodno je razviti jasnu zakonodavnu strategiju koja će uravnotežiti nacionalnu sigurnost i prava stranaca, uz poštovanje međunarodnih obaveza.
Mnogi analitičari predlažu obavezne korake kako bi se priliv stranaca pretvorio u dugoročnu prednost za ekonomski razvoj Crne Gore, kao što su pojednostavljenje izdavanja radnih dozvola, što bi omogućilo bolju integraciju stranih radnika i ubrzalo njihov doprinos privredi. Zatim, podsticaji za preduzetnike i uvođenje finansijskih i poreskih olakšica za lokalne i strane preduzetnike, što može doprinijeti stvaranju novih radnih mjesta i rastu ekonomije. Tu je i veće ulaganje u infrastrukturu, odnosno razvoj javnih dobara, kao što su putevi, javni prevoz i energetska infrastruktura, što bi poboljšalo kvalitet života za sve stanovnike.
Priliv migranata i uvođenje sankcija otvorili su novo poglavlje u razvoju Crne Gore. Dok se ekonomske šanse sve više iskorišćavaju, potrebno je pažljivo upravljati društvenim tenzijama koje proizlaze iz promjene demografske strukture. Lokalno stanovništvo često izražava bojazan od gubitka konkurentnosti na tržištu rada ili nepovoljnog uticaja na kulturni identitet.
Ova situacija predstavlja jedinstvenu priliku za transformaciju crnogorske ekonomije u dinamičniji i inkluzivniji sistem. Međutim, uspjeh zavisi od strateškog balansiranja interesa lokalnog stanovništva i stranih investitora, uz istovremeno očuvanje društvenog jedinstva i ekonomske stabilnosti.
Ponovo raste broj Ukrajinaca
Prema najnovijim podacima, u Crnoj Gori trenutno boravi preko 10.000 Ukrajinaca. Njihovo prisustvo naročito je izraženo u primorskim gradovima, gdje su značajno uticali na tržište nekretnina i ugostiteljstvo. Pored ekonomskog doprinosa, ukrajinska zajednica postaje i kulturno važan segment crnogorskog društva.
Broj Ukrajinaca stalno varira jer se oni povremeno vraćaju u svoju državu, ali i dolaze u Crnu Goru kako se pojačavaju ratna dejstva na njihovoj teritoriji.
Najviše poslovnih subjekata iz Rusije, Turske i Srbije
Broj aktivnih poslovnih subjekata u stranom vlasništvu u Crnoj Gori 2023. godine iznosio je 24.278, dok ih je u 2022. godini bilo 18.402, podaci su Uprave za statistiku Monstat. Najviše je ih je iz Rusije 7.792 – 32,1 odsto, Turske 6.866 – 28,3 odsto) i Srbije 2.470 – 10,2 odsto.
Prema tim podacima, najveći broj aktivnih poslovnih subjekata u stranom vlasništvu u 2023. godini je u Budvi, 7.843, što predstavlja 32,3 odsto od ukupnog broja, a potom u Podgorici i Baru.
– Poslovni subjekti u stranom vlasništvu su subjekti čiji vlasnici (fizička i/ili pravna lica) dolaze iz određene strane zemlje i prepoznaju se prema oznaci porijekla kapitala. Podaci se odnose na aktivne poslovne subjekte koji su u posmatranoj godini obavljali određenu privrednu djelatnost, imali zaposlene radnike i ostvarili određeni promet – pojasnili su iz Monstata.
Izvor: Dan
