Skupština Crne Gore usvoji zakon, predsjednik Jakov Milatović ga vrati Skupštini, koja ga ponovo bez rasprave usvoji. Dosadašnja praksa u parlamentu bila je da poslanici ne raspravljaju ponovo o zakonima koje su vraćali bivši i sadašnji predsjednici, već samo ponovo glasaju o njima. Procedura, kako je propisano, omogućava samo ponovno glasanje, dakle nema nove skupštinske rasprave, niti popravke vraćenih zakona, kaže za naš radio bivša poslanica i analitičarka Snežana Jonica.
Drugo je pitanje da li se mehanizam vraćanja zakona Skupštini koristi u skladu sa uobičajnom praksom i svrhom koje je Ustavom data predsjedniku države. Uporedna praksa je takva da se ovaj institut ne može koristiti na način kako predsjednik trenutno koristi, kaže Jonica.
“Već da moraju postojati vrlo konkretni razlozi, odnosno kriterijumi koje mora koristiti ili na koje se mora pozivati predsjednik države kada to radi”, kaže Jonica.
Dugogodišnji sindikalni aktivista dr. Vladimir Pavićević smatra da nedostaje dijaloga i da odnos predsjednika Skupštine pokazuje stanje u društvu.
“Jednostavno nema razgovora, nema dijaloga, postoje suprostavljene strane, tako da se teško uopšte nazire mogućnost da će neko uskoro uspjeti da, što se tiče organa odlučivanja i Skupštine i funkcije predsjednika i vlade, napravi neku sinhronizaciju, da oni najbolji sa najvećim raspoloženjem, da kažem, rade nešto iskreno i u korist građana”, kaže on.
Učestala praksa vraćanja zakona ukazuje da je očigledno potrebno precizno propisati putem razrade ustavne norme kroz korekcije Zakona o predsjedniku, što su okolnosti i razlozi kada predsjednik može vratiti zakon na ponovno odlučivanje.
Opravdani razlozi su očigledna neustavnost ili pojava da se u zakonu nalazi norma koja je u suprotnosti sa nekom drugom postojećom normom, što bi dovelo do blokade u primjeni.
Ono što se sada uočava nije tako, smatra Snežana Jonica, sudeći po predsjednikovim obrazloženjima.
“Obrazloženja vrlo često nijesu zasnovana ni na ustavnim, ni na drugim neustavnostima, već da su navedeni vrlo politički razlozi ili ponekad čak i paušalni navodi koji su se mogli čuti u skupštinskoj raspravi. Ukoliko ja znam, predsjednik države nijedan zakon koji je vratio na ponovno glasanje, poslije toga nije osporio pred Ustavnim sudom”, kaže Jonica.
Postoji jasno definisana podela vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku, podsjeća Snežana Jonica.
Predsjedniku jeste dat mehanizam da može vratiti zakon parlamentu.
“Ali taj mehanizam ne treba da znači da on može da preuzima bukvalno ulogu zakonodavne vlasti, već da može da spriječi da pogrešan postupak ili previd zakonodavne vlasti dovede do proglašenja zakona koji može proizvesti štetu”, navela je ona.
Doktor Vladimir Pavićević ipak poručuje da je potrebna rasprava.
“Ono što bi ipak dobro bilo kad predsjednik vrati zakone, makar malo da bude skupštinske rasprave, da se malo razmotre razlozi zbog čega je predsjednik to vratio. Jer Crnoj Gori trebaju pravi argumenti, iz pravih argumenata će izaći najbolji zakon i konačno društvo može da krene naprijed”, naveo je Pavićević.
Izvor: Radio Crne Gore
