Međunarodni monetarni fond predviđa da će crnogorska ekonomija u 2022. godini rasti po stopi od šest odsto.
“Oporavak rasta očekuje se 2021. i 2022. godine, od 12 odsto, odnosno šest odsto, podstaknut prvenstveno normalizacijom turizma”, navodi se u novom izvještaju Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) o Crnoj Gori.
“Očekuje se da će se snažan zamah rasta nastaviti 2022. godine, ali se očekuje da će proizvodnja ostati ispod trenda prije pandemije u srednjem roku”, navodi se u izvještaju MMF-a.
MMF navodi da je Kovid 19 teško pogodio ekonomiju, ali snažan oporavak je u toku, prenosi RTCG.
Javni dug, koji je već bio povišen prije pandemije, dodatno je porastao.
Vlada je započela reformski program „Evropa sada“, koji ima za cilj da zaustavi migraciju stanovništva kroz snažno povećanje minimalne plate, smanjenje poreza na rad i uvođenje progresivnog poreza”, navodi MMF.
Čini se, navode, da je finansijski sektor dobro izdržao šok od Kovida 19.
“Predviđa se da će trajno smanjenje prihoda i povećanje nekih dugoročnih obaveza potrošnje održati fiskalni deficit i javni dug. Sa druge strane, smanjenje poreske stope na rad bi moglo da podstakne investicije i podstakne rast, ako bude praćeno širim reformama u vezi poslovnog ambijenta. Kako se mjere podrške pandemiji povlače, očekuje se da će se nekvalitetni krediti povećati, ali će i dalje biti pod kontrolom”, stoji u izvještaju MMF-a.
MMF očekuje da će reforme u vezi sa “Evropom sad” pružiti kratkoročni podsticaj rastu.
“Međutim, efekti tih reformi na inflaciju i zvaničnu zaposlenost su neizvjesni, jer značajno zavise od toga u kojoj meri su veće zavanične plate apsorbovane srazmjernim padom “plata na ruke””, koje će vjerovatno biti promenljive po regionima i sektorima privrede”, upozorava MMF.
U prioritetima i preporukama fiskalne politike MMF upozorava na posljedice programa “Evropa sad”.
“Mjere nadoknade za zatvaranje fiskalnih praznina koje je stvorila „Evropa sad“ su od suštinskog značaja”, navodi MMF.
Među strukturnim reformama MFF navodi da su ključni prioriteti povećanje učešća radne snage uz smanjenje strukturne nezaposlenosti.
“Treba pažljivo upravljati rizicima po formalno zapošljavanje i konkurentnost koji proizilaze iz povećanja minimalne plate”, navodi MMF.
“Evropa sad“, kako navodi MMF, ima poželjne ciljeve, ali nosi i potencijalno značajne rizike.
“Namjera da se spusti visoki porez na rad i da se uhvati u koštac sa sivom ekonomijom predstavljaju pomak. Ako se pažljivo sprovede u sprezi sa kredibilnim reformama koje poboljšavaju poslovno okruženje, to bi moglo privući investicije i radna mjesta. Ipak, neki rizici mogu nastati zbog strukture i redosljeda mjera, kao i izazova u pogledu resursa i administrativnih kapaciteta (pri sprovođenju naplate poreza i kod inspekcije rada). Glavni izazovi proizilaze iz nemogućnosti da se tačno izmjeri ukupna veličina sive ekonomije, kao i varijacije i koncentracije preovlađujućih neprijavljenih „sivih“ plata u sektorima privrede. Postoje i značajni fiskalni rizici, jer nisu sve mjere za povećanje prihoda koje je predložila Vlada usvojene u Skupštini”,poručuju iz MMF-a.
Trebalo bi, navodi MMF, da se nastavi postepeno povlačenje mjera za reagovanje na krizu zavisno od procjene konkretnih podataka.
Koristeći nalaze iz “Pregleda kvaliteta imovine”, MMF navodi da treba dalje nastaviti sa naporima na jačanju nadzora finansijskog sektora i planiranja vanrednih situacija.
“Ključno je i dalje unapređenje okvira za borbu protiv pranja novca”, navodi MMF.
