U proteklih godinu nijesmo uradili dovoljno da pojačamo borbu protiv korupcije, ni u dijelu zakonodavstva ni kada je u pitanju praksa, jer iz konkretnih slučajeva vidimo da je jedini rezultat koji je prepoznat u javnosti došao iz jednog dijela Specijalnog državnog tužilaštva, ocijenio je za Portal RTCG direktor istraživačkog centra MANS-a Dejan Milovac.
On je komentarisao izvještaj međunarodne nevladine organizacije Transparensi internešenal (Transparency International, TI) za 2024. godinu, koji je objavljen juče, a prema kome je naša država svrstana na 65. mjesto liste kojom je obuhvaćeno 180 zemalja svijeta, sa indeksom percepcije korupcije (CPI) 46.
Skor za Crnu Goru je isti kao i u izvještaju od prošle godine.
“Crna Gora nije ni pokvarila ni pogoršala svoj skor tako da imamo jedan period stagnacije ako smo optimistični, a ako smo realistični onda je percepcija građana da izvršna ali i zakonodavna vlast ne ulažu napore u ovoj borbi, a ključni zahtjevi Evropske komisije na putu ka EU će biti da borba protiv korupcije i organizovanog kriminala, budu zapravo mnogo bolji u odnosno na ono što imamo priliku sada da vidimo”, upozorava Milovac.
Kako kaže, i dalje u nekim sudskim slučajevima ima odlaganja ročišta ali i konačnih presuda i to nije dobro za nas.
“Vidimo do koje mjere je zapravo potrebna temeljna reforma sudstva i pravosuđa generalno i koliko zapravo kasnimo sa tim”, poručuje Milovac.
Osim sudstva, pomenuo je i rezultate rada Agencije za sprečavanje korupcije koja bi trebalo da se ovim pitanjem bavi još temeljnije.
“Kod ASK vidimo pomake u odnosu na prethodnu godinu, prvenstveno zbog promjene menadžmenta, ali to nije dovoljno da možemo reći da je ta institucija prešla na stranu pravde odnosno da je do kraja nepristrasna jer imamo i dalje slučajeve visoke korupcije među funkcionerima”, ukazuje naš sagovornik.
Govoreći o zakonodavnom okviru, Milovac pominje IBAR i to da je većina tih zakona sada na reviziji, te da se sa tim prilično kasni.
“Još nemamo zakonsku definiciju korupcije koji je usklađena sa onim što su realne potrebe i čekamo na Zakon o slobodnom pristupu informacijama i imamo jednu strategiju za borbu protiv korupcije, koja još izgleda kao mrtvo slovo na papiru, iako je odavno usvojena. Ne vidimo konkretne rezultate koje ona donosi našem društvu”, ističe Milovac.
Zaključuje da rezultati pokazuju da nijesmo napredovali i da je to suština.
“Ovo bi trebalo da bude opomena da moramo mnogo više raditi da bi se pitanje borbe protiv korupcije vratilo visoko na dnevnu agendu”, zaključuje Milovac.
Izvještaj međunarodne nevladine organizacije Transparensi internešenal pokazuje da većina zemalja u regionu ne uspijeva da krivično goni korupciju na visokom nivou i ne sprovodi integritet pravosuđa jer drugi ogranci vlasti i interesne grupe vrše neprimjeren uticaj, piše u izvještaju.
“Crnogorski polovičan pristup reformama ostavlja neriješeno zarobljavanje pravosuđa, što rizikuje da ugrozi napredak koji je ostvarilo Specijalno državno tužilaštvo i produži nekažnjivost visokih zvaničnika”, navodi se u tom dokumentu.
Kada su u pitanju druge zemlje, Danska s 90 bodova po sedmi put zaredom zauzima prvo mjesto kao zemlja s najmanjim nivoom percipirane korupcije. Iza Danske je Finska (88), a zatim slijede Singapur (84), Novi Zeland (83), Luksemburg, Norveška i Švajcarska (svi po 81). Njemačka je i dalje u grupi zemalja koje predvode listu, odnosno među zemljama s najnižom stopom percipirane korupcije – nalazi se na desetom mjestu s Kanadom (75 od 100 bodova).
Izvor: RTCG
