Na osnovu dostavljenih predloga sačinjene su sljedeće liste:
Ustavni odbor: predsjednica je Simonida Kordić, članovi su Boris Pejović, Vladimir Bakrač, Darko Dragović, Nađa Laković, Nikola Rovčanin, Bogdan Božović, Aleksandra Vuković, Nermin Abdović, Sonja Milatović, Admir Adrović, Filip Adžić i Mehmed Zenka.
Zakonodavno odbor: predsjednica je Maja Vukićević, članovi su Vasilije Čarapić, Darko Dragović, Seid Hadžić, Bojana Pićan, Duško Stjepović, Artan Čobi, Sonja Milatović, Zoja Bojanić Lalović, Oskar Huter, Amer Smailović.
Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu: predsjednik je Milun Zogović, članovi su Vasilije Čarapić, Darko Dragović, Dražen Petrić, Slaven Radunović, Jovan Vućurovič, Nikola Rovčanin, Andrija Nikolić, ivan Vuković, Nikola Rakočević, Nikola Zirojević, Ervin Ibrahimović i Dritan Abazović.
Odbor za bezbjednost i odbranu: predsjednik Miodrag Laković, članovi su Miloš Pižurica, Jelena Nedović, Jovan Vučurović, Boris Bogdanović, Vladislav Bojović, Slađana Kaluđerović, Danijel Živković, Nikola Janović, Nikola Zirojević, Ervin Ibrahimović, Filip Adžić i Jevrosima Pejović.
Odbor za međunarodne odnose i iseljenike: predsjednik je Duško Stjepović,a članovi Nađa Laković, Gordan Stojović, Seid Hadžić, Slaven Radunović, Maja Vučelić, Nikola Janović, Abaz Dizdarevič, Aleksandra Vuković, Nikola Zirojević, Admir Adrović i Dritan Abazović.
Odbor za evropske integracije: predsjednik je Ivan Vuković, a članovi Boris Pejović, Jovan Subotić, Miloš Pižurica, jelena božović, Simonida Kordić, Anđela Vojinović, Nikola Camaj,Mihailo Anđušić, Amer Smailović, Ana Novaković Đurović, Jevrosima Pejović i Adrijan Vuksanović.
Odbor za ekonomiju, finansije i budžet: predsjednik je Mirsad Nurković, a članovi su Dražen Petrić, Tonći Janović, Seid Hadžić, Jelena Božović,Dejan Đurović, Slađana Kaluđerović, Miloš Konatar, Zdenka Popović, Nikola Rakočević, Nikola Milović, Mihailo Anđušić i Boris Mugoša.
Odbor za ljudska prava i slobode: predsjednik je Jovan Vučurović, a članovi su Armen Šehović, Tonći Janović, Jelenka Andrić, Vaso Obradović, Anđela Vojinović, Abaz Dizdarević, Drita Lola, Dušan Raičević, Mirsad Nurković, Filip Adžić, Vladimir Dobričanin i Mehmet Zenka.
Prva tačka dnevnog reda druge sjednice Odbora je postupak utvrđivanja liste kandidata za predsjednike i članove stalnih odbora u Skupštini Crne Gore.
Broj članova odbora utvrđuje se prilikom izbora, a sastav odbora odgovara stranačkoj zastupljenosti poslanika u Skupština. Nedović je podsjetila da su na prošloj sjednici utvrdili da broj članova stalnih odbora bude kao u prethodnom sazivu.
Poslanik Mugoša rekao je da je učestvovao u procesu podjele odbora, odnosno predsjedavanja i da osjeća nezadovoljstvo.
“Ovo je bila prilika da napravimo suštinski iskorak. Opozicija ima 35 poslanika, a vlast 46. Opozicija ima 43 odsto poslanika. Ako pogledamo broj odbora, njih je 14 i Komisiju to je 15, opoziciji je pripalo predsjedavanje tri odbora, to je 20 odsto”, rekao je on.
Dodao je da većinu u odborima kojima predsjedava opozicija imaju poslanici vlasti.
“Mi smo kao opozicija tada predložili da bi neka mjera demokratske zrelosti mogla biti da opoziciji pripadne pet odbora. Ako je poslovnikom predviđeno da najmanje tri odbora pripadnu opoziciji neka mjera bila da makar tri pripadnu opoziciji. Dva su standardna, odbor za evropske integracije i antikorupciju. Korektna je bila ponuda da nam pripadne i Odbor za ekonomiju, finansije i buzdžet…”, naveo je Mugoša.
Poručio je da odbore treba dijeliti razmišljajući da ćete nekad biti opozicija, a da su oni tu grešku pravili kada su bili vlast.
Čarapić je rekao da je, koliko je upoznat, prilikom pregovora opoziciji ponuđeno da biraju između četiri ili tri odbora.
“Pretpostavljam da su ova tri odbora bila kvalitativno jača u odnosu na četiri kvantitativno veća. Ali taj suštinski iskorak je ponuđen, i mislim da je opozicija mudro izabrala. Kvalitet je prevagnuo”.
Mugoša je odgovorio da je to tačna interpretacija, ali da je ipak važno da opoziciji pripadnu sistemski jači odbori koji pripadaju više ministarstava u Vladi.
“Poenta nije nadigravanje jer opozcija nema većinu ni u jednom odboru. Pristalica sam da pravimo bolje prakse od onih prije. Sugerišem kolegama da uče iz naših grešaka”, rekao je Mugoša.
Čarapić je insistirao na tome da je iskorak učinjen.
Poslanik Vladislav Bojović da je tokom rukovođenja Skupštinom od strane Ivana Brajovića bio apsolutizam, diktatura i autokratija u svim djelovima sistema.
“Ipak nakon 30. avgusta se polako krećemo ka sistemu koji bi trebalo da se oslobodi takvog rukovođenja. Ovdje se stvar prelama i preko političkih subjekata i povjerenja koje imaju jedni prema drugima. Ukoliko se opoziciji omogući da ima većinu u različitim odborima može da je koristi na korektan način, a može i da je zloupotrebljava i vrši opstrukciju. Nemamo dobro iskustvo sa predstavnicima nekadašnjeg režima, samim tim je negdje ovakav ishod logičan slijed”, rekao je on.
Mugoša je rekao da taj period ne može biti reper, jer je tada opozicija bojkotovala parlament.
Administrativni odbor će od Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost tražiti akt kojim su utvrđeni koeficijenti za zarade predsjedniku kao i članovima Savjeta Agencije.
Tako će se, rekla je Nedović, steći uslovi da Odbor ispuni preporuku Državne revizorske institucije (DRI) koja je utvrdila nepravilnosti u poslovanju ove Agencije za 2020. godinu.
Potpredsjednica Popović kazala je da ovo traje već tri godine.
“Predsjednik i članovi Savjeta sami sebi određuju plate, varijabile, ne poštuju preporuke DRI…”, rekla je ona.
Anđušić smatra da je problem zakonske regulative koji omogućava da u kontinuitetu postoje ovakve situacije.
“Imamo vrlo ažurne i precizne preporuke DRI koji kvalitetno radi posao. To se provuče kroz medije i skupštinske rasprave i to prođe tako… Jasno ej da je to predmet analiza potencijalnih novih zakonskim regulativa i u tom dijelu moramo nešto napraviti. Postavlja se suštinsko pitanje koja je odgovornost ovih ljudi bez obzira na to ko se tamo personalno nalazi. U kom smislu neko kroz ovaj Odbor može da odgovara ova ili neka druga Agencija”, rekao je on i dodao da je potrebna izmjena zakonskih rješenja.
Čarapić je rekao da Savjete Agencija bira Skupština i da to nije jedini Savjet koji je u ovoj situaciji.
“Pretpostavljam da svi imaju ovaj problem, ne zna se ko utvrđuje naknade savjetima.Predlažem da na jedan sistemski način regulišemo zarade i naknade svim članovima savjeta gdje biramo članove i da imamo jedinstveni pristup svakome”, objasnio je.
Poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša rekao je sve krenulo sa podjelom koge agencije će pripasti Vladi, a koje Skupštini.
“Jedan pravac koji je meni dosta blizak je da napravimo zakon o agencijama, koji će regulisati rad agencija iz prosto razloga jer je njihov status drugačiji od drugih institucija sistema. Za razliku od nekih drugih koji imaju sponu sa vlašću ipak bi trebalo nezavisne regulatore nekako da izuzimamo”, predložio je.
Dodao je da je resorni odbor za ovu Agenciju Odbor za ekonomiju, finansije i budžet i da će doći do jedne vrste preklapanja.
Nedović je rekla da je 15 poslanika podnijelo Odboru zahtjeve za donošenje rješenja o profesionalnom obavljanju funkcija, odnosno o zaradi na njihovo ime. Nedović nije pročitala njihova imena.
Zahtjev za donošenje rješenja o pravu na razliku u zaradi podnijeli su Dragana Vučevič, Vladimir Bakrač, Nermin Abdić i Albin Ćeman.
Pravo na naknadu po prestanku funkcije na današnjoj sjednici dobili su Genci Nimanbegu i Marko Kovač.
Zahtjev za prestanak prava na naknadu po prestanku funkcije podnijeli su Maša Vlaović, Sanja Jokić i Dragan Bojović.
Odbor je dao saglasnost na sve ove zahtjeve.
Odbor je na predlog potpredsjednice Skupštine Crne Gore Zdenke Popović imenovao njene savjetnike Zariju Vujovića, bečelora ekonomije i Vladimira Boškovića, speciajlistu pravnih nauka.
Popović je rekla da su oni u prethodne tri godine bili stručni saradnici u klubu poslanika Demokrata i da su ljudi iz sistema koji “znaju sve živo i koji su zaslužili da budu imenovani za savjetnike po svemu”.
Klub poslanika SNP dostavio je predlog da se poslanik Bogdan Božović izabere za člana Administrativnog odbora, što je odbor prihvatio.
Izvjestilac će na sjednici Skupštine povodom ove tačke biti poslanik Vasilije Čarapić.
Administrativni odbor donio je odluku da okrene postupak za imenovanje devet članova DIK-a i uputi poziv poslaničkim klubovima za dostavljanje predloga članova do 13. decembra.
Predsjednica odbora Jelena Nedović kazala je da praksa odbora bila da se uputi poziv klubovima poslanika da dostave predloge kandidata za imenovanje devet članova Državne izborne komisije (DIK).
Poslanik DPS Mihailo Anđušić rekao je da je ova tema šturo najavljena. Tražio je da se članovima odbora upute informacije šta su planovi odbora, kad su uputili zahtjeve, šta su dobili kao povratne informacije i da na osnovu toga mogu dati komentare, i istakao da je o ovoj temi trebalo razgovarati na kolegijumu predsjednika Skupštine.
Poslanik Pokreta Evropa sad (PES) Čarapić je tražio da se produži rok za podnošenje predloga, jer je potreban širok politički dijalog i konsultacije. Postignut je dogovor da to bude 13. decembar, umjesto prethodno predloženog 6. decembra.
“Sredina ili poslednja sedmica decembra bi bio optimalan period. To je dovoljan rok da sprovedemo istraživanje, eventualne intervjue i razgovaramo sa drugim političkim subjektima”, rekao je Čarapić.
Poslanica URE Ana Novaković Đurović je rekla da pretjeranog kvalitativnog iskoraka u ovom izboru neće biti, jer se biraju predstavnici političkih partija.
“Biće stvar dogovra kao i do sada, a ono što treba da bude naš imperativ jeste kompletna izborna reforma gdje jedino možemo suštinski i kvalitativno da iskoračimo”, kazala je ona.
Nedović je poručila da je bitno da se stvari ne odugovlače, kao što se to uradilo da skupštinskim odborima.
Administrativni odbor trebalo bi da na današnjoj sjednici imenuje predsjednike i članove skupštinskih tijela. Na dnevnom redu je pokretanje postupka imenovanja devet članova Državne izborne komisije (DIK), razmatranje zahtjeva za ostvarivanje prava iz rada i po osnovu rada jednog broja poslanika i drugih funkcionera i tekuća pitanja.
U novom skupštinskom sazivu, kao i u prošlom, biće 14 skupštinskih tijela (odbori i Komisija za praćenje postupka privatizacije). Skupštinski odbori i u novom sazivu imaće po 13 članova, po sedam iz vlasti i po šest iz opozicije.
Izvor: Vijesti
