Na kojoj ruci se nosi burma i koja je njena simbolika u različitim religijama

Foto: Pixabay

Pitanje nošenja burme je mnogo komplikovanije nego što se čini na prvi pogled. Ova naizgled jednostavna tradicija krije bogatu istoriju koja seže sve do starog Egipta, a današnji običaji variraju širom svijeta.

Istorijski i kulturni stručnjaci otkrivaju fascinantnu pozadinu ove univerzalne simbolike ljubavi i vjernosti koja prevazilazi geografske i kulturne granice, prenosi N1 Zagreb.

Istorijsko značenje burme

Tradicija nošenja burme počela je u starom Egiptu, gdje su arheolozi pronašli prve dokaze o ovom običaju ispisane hijeroglifima. Egipćani su prsten smatrali simbolom vječnosti, što se ogleda u njegovom kružnom obliku koji nema ni početak ni kraj.

Ova simbolika je toliko moćna da je preživjela milenijume i različite civilizacije, postajući univerzalni simbol bračne vjernosti u gotovo svim kulturama svijeta.

Legenda o veni amoris

Jedna od najromantičnijih priča vezanih za tradiciju nošenja burme potiče iz davnina. Stari Grci i Rimljani su vjerovali u postojanje posebne vene, poznate kao „vena amoris“ ili vena ljubavi, koja se proteže od četvrtog prsta lijeve ruke direktno do srca. Iako danas znamo da takva vena anatomski ne postoji, ovo poetsko vjerovanje značajno je uticalo na zapadnjačku tradiciju nošenja burme na lijevoj ruci.

Kulturološke razlike u nošenju burme

Danas se običaji nošenja burme znatno razlikuju u zavisnosti od kulturnog konteksta.
U većini zapadnih zemalja, uključujući Sjedinjene Države, Veliku Britaniju, Francusku i Italiju, burma se tradicionalno nosi na lijevoj ruci.

Međutim, u mnogim istočnoevropskim zemljama, poput Rusije, Poljske i Bugarske, kao i u pravoslavnim zemljama, uobičajeno je da se nosi na desnoj ruci.

Moderno tumačenje tradicije

Savremeno doba donijelo je značajne promjene u tradiciji nošenja burme.

Zanimljivo je da su muškarci počeli da nose burme tek tokom Drugog svjetskog rata, kada su vojnici željeli da nose vidljiv podsjetnik na svoje žene i porodice kod kuće. Ovaj običaj je opstao i postao je norma u većini zapadnih društava, predstavljajući evoluciju tradicionalnih bračnih simbola.

Uticaj globalizacije na bračne običaje

Globalizacija je značajno uticala na tradicionalne običaje vezane za burme.

U Indiji, na primjer, gdje se tradicionalno prsten nosio na desnoj ruci jer se lijeva ruka smatrala nečistom, moderne generacije često biraju lijevu ruku pod uticajem zapadnih običaja. Ovo pokazuje kako se tradicije prilagođavaju i mijenjaju prema globalnim trendovima.

Simbolika u različitim religijama

Različite religije imaju svoja jedinstvena tumačenja i običaje vezane za burme.

U katoličkoj tradiciji, prsten se blagosilja tokom ceremonije vjenčanja i nosi na lijevoj ruci.

Pravoslavna tradicija, pak, preferira desnu ruku kao simbol snage i vjernosti.

Jevrejska tradicija ima i posebne običaje vezane za burme, gdje prsten mora biti jednostavan i bez ukrasa.

Praktični aspekti nošenja burme

Pored kulturnih i tradicionalnih aspekata, na izbor ruke za nošenje burme mogu uticati i praktični razlozi. Dešnjaci često preferiraju da nose prsten na lijevoj ruci kako bi smanjili mogućnost oštećenja prstena tokom svakodnevnih aktivnosti. Takođe, neki parovi odlučuju da prilagode tradiciju svojim ličnim preferencijama ili profesionalnim zahtjevima.

Tradicija nošenja burme predstavlja jedan od najdugovječnijih i najuniverzalnijih simbola ljubavi i posvećenosti u ljudskoj istoriji. Bez obzira da li se nosi na lijevoj ili desnoj ruci, njen značaj kao simbola vječne ljubavi i vjernosti ostaje nepromijenjen.

Moderna vremena donose sve više i više fleksibilnosti u tumačenju ovih tradicija, omogućavajući parovima da izaberu način na koji će nositi ovaj važan simbol svoje veze.

Izvor: N1 Zagreb

Pratite PRESS online portal na Facebook-u.

Marketing

Sve informacije vezane za oglašavanje na našem sajtu možete dobiti putem email-a: marketing@press.co.me

 

PRIJAVI PROBLEM!

Uređivački tim Press Onlin Portal-a garantuje anonimnost svima koji prijave problem i obavezuje se da će po važećem “Zakonu o zaštiti podataka i ličnosti” štititi izvor.

Prioritet će imati prijave za nezakonite procedure javnih tendera.