Direktor Fonda za zdravstveno osiguranje (FZO) Dragoslav Šćekić kazao je Portalu RTCG da su za narednu godinu budžetom planirana sredstva za nabavku vakcina protiv HPV virusa.
U pitanju je vakcina koja je, kako ističe, uvedena u program obaveznih imunizacija stanovništva protiv određenih zaraznih bolesti na teritoriji Crne Gore.
Podsjećamo da je već dva puta odgađana imunizacija HPV vakcinom zbog korone, i da su sredstva preusmjeravana na nabavku medicinskih sredstva.
“Očekujemo da će se u 2022. godini sprovesti aktivnosti na promociji zdravlja žena, kao i da će se planirano realizovati na najbolji mogući način”, kazao je Šćekić.
Kada je riječ o zdravstvenoj zaštiti u 2022. godini, on je rekao kako očekuju iskorak u kvalitetu pružanja zdravstvene zaštite, prije svega u blagovremenom pružanju zdravstvenih usluga.
“Od Kliničkog centra Crne Gore smo dobili podatke o vrstama zdravstvenih usluga, koje se prema njihovim evidencijama ne mogu pružati blagovremeno. Uz saglasnost Ministarstva zdravlja, za ove usluge smo uputili javni poziv privatnim zdravstvenim ustanovama, tako da ćemo za te usluge zaključiti ugovore sa privatnim zdravstvenim ustanovama”, navodi Šćekić.
Uvođenjem informacionog sistema unutar Kliničkog centra Crne Gore, omogućeno je, podsjeća, da doktor specijalista može internom uputnicom da uputi pacijenta na potrebnu dijagnostičku uslugu u KCCG ili kod drugog specijaliste radi davanja mišljenja, kako bi se zaokružilo medicinsko ispitivanje pacijenta, nakon čega se pacijent vraća izabranom doktoru koji propisuje odgovarajuću terapiju i zakazuje nove kontrolne preglede ili nova liječenja osiguranika.
“Svakako će se na ovaj način obezbijediti efikasnije ostvarivanje zdravstvene zaštite, jer se pacijent neće poslije svakog specijalističkog pregleda na sekundarnom ili tercijarnom nivou, vraćati izabranom doktoru za izdavanje novih uputnica”, rekao je Šćekić.
U 2022. godini se, kako je kazao, nastavlja upotreba e-recepta, kao i naručivanje terapije putem portal eZdavlje, a radićemo na razradi dalje informatizacije sistema što će biti prioritet i u narednim godinama, u cilju poboljšanja efikasnosti zdravstvene zaštite. Ipak, moram da naglasim da će trajanje pandemije u narednoj godini, što će biti vrlo izvjesno, takođe ograničiti sprovođenje preventivnih mjera, skrininga za rano otkrivanje zaraznih i nezaraznih bolesti i druge preventivne aktivnosti, koje su na žalost smanjene zbog nastalih okolnosti, a predstavljaju bitnu okosnicu zdravstvene zaštite”, rekao je Šćekić.
U narednoj godini, smatra on, trebalo bi nastaviti sa zdravstvenom politikom čiji je fokus na poboljšanju zdravlja za sve kategorije osiguranika i smanjenju zdravstvenih nejednakosti, uz prioritet na sprovođenju javnog zdravlja (vakcinacija stanovništva i efikasno djelovanje zdavstvenog sistema u vanrednim situacijama)
“Mišljenja smo da ovaj plan ne treba da utiče na stabilnost zdravstvenog sistema, Ministarstvo finansija mora biti svjesno da treba da obezbijedi odgovarajući budžet Fondu, a da Fond u daljem ostaje institucija koja treba da obezbjeđuje sva propisana prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja. Država mora obezbijediti sredstava čiji je prethodni izvor bio iz doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje”, kaže naš sagovornik.
On napominje i da Fond za zdravstveno osiguranje u skladu sa zakonskim i podzakonskim aktima, vrši kontrolu sprovođenja ugovora zaključenih sa davaocima zdravstvenih i drugih usluga iz zdravstvenog osiguranja.
“Organizovane i obavljene kontrole, kako redovne tako i vanredne, imaju važnu ulogu u smislu monitoringa nad procesom zdravstvene zaštite. Pored finansijskog efekta (koji u pojedinim kontrolama nije moguće ni iskazati), organizovane i obavljene kontrole imaju važnu ulogu u smislu ukazivanja na obavezno zakonito poslovanje zdravstvenih ustanova, kao i na praćenje ispunjavanja ugovornih obaveza kroz obim i sadržaj pruženih, evidentiranih i fakturisanih usluga, a sve u cilju ostvarivanja prava osiguranih lica na zdravstvenu zaštitu u skladu sa definisanim zakonskim i podzakonskim aktima”, kaže Šćekić.
Kontrole se, kaže, obavljaju sa ciljem blagovremenog uočavanja i sprečavanja kršenja ugovornih obaveza i otklanjanja posledica, a što utiče na dobijanje pravilnih i pravovremenih podataka donosiocima odluka u zdravstvenom sistemu.
“Cilj kontrola nije uskraćivanje prava osiguranika, već pronalaženje mehanizama koji će regulisati njihovu potrošnju koja nastane ostvarivanjem tih prava, povećanje kvaliteta i obima zdravstvene zaštite, racionalizacija potrošnje u sistemu zdravstva, uvođenje finansijske discipline i jačanje javnog sektora”, navodi on.
