U Programu rada Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija za 2024. godinu se navodi da se sprema reforma obrazovanja, koja će se ugledati na najbolje obrazovne modele poput skandinavskog, s tim što će se uzeti u obzir sve specifičnosti crnogorskog obrazovnog sistema i resurse kojima raspolaže.
Poznato je da model obrazovanja u skandinavskim zemljama neprestano dobija globalna priznanja za svoje rezultate u akademskom uspjehu, zadovoljstvu učenika i kognitivnom razvoju. Po čemu se skandinavski razlikuje od drugih modela obrazovanja?
Umjesto isključivog davanja prioriteta akademskim dostignućima, skandinavski model zagovara holistički pristup učenju, s učenikom u centru. Nordijske škole ne usvajaju proizvoljne standarde učenja ili ocjenjivanja (zapravo, većina škola u Skandinaviji nema centralizovane ispite do 16. godine) i umjesto toga usmjerava se na razvoj u širem smislu. Ovaj holistički pogled na obrazovanje promoviše vrijednosti kao što su autonomija, saradnja i igra kao dio učenja.
Boravak u školi uopšteno je kraći, kako bi se promovisala ravnoteža škole i porodičnog života. To čini učenje efikasnijim, a istovremeno ostavlja dovoljno vremena za slobodno vrijeme i za druženje sa porodicom.
Učenici se takođe podstiču da razmišljaju izvan okvira, istražuju svoju kreativnost i preuzimaju rizike, čak i ako postižu neočekivane rezultate.
Najvažniji aspekt nordijskog modela je njegov naglasak na društvenom učenju. Učenici uče jedni s drugima u uključivom okruženju dok razvijaju društvenu interakciju, jezik i komunikacijske vještine.
Švedska
Obavezno osnovno obrazovanje se u Švedskoj zasniva na 16 predmeta: švedski jezik, matematika, fizičko vaspitanje, engleski jezik, ručni radovi, muzičko, vizuelna umjetnost, tehnologija, fizika, hemija, biologija, istorija, društvene nauke, religija, geografija i domaćinstvo. Svi predmeti se uče od prvog razreda.
Međutim, ocjene dobijaju tek od 6. razreda, dok prije toga nastavno osoblje sastavlja individualni plan razvoja za svako dete. Tokom ovog perioda velika pažnja se posvećuje autokorekciji, te djeca preuzimaju dio odgovornosti za ono što treba da nauče.
S obzirom na to da obavezno obrazovanje kod njih počinje sa sedam godina, nastavni program predškolskog i prvog razreda se malo razlikuju, te su sva djeca na istom nivou na samom početku obrazovanja, kada po prvi put počinju da uče slova, da pišu, čitaju i sabiraju.
Škole u Švedskoj nemaju zvono, već asistenti obavještavaju djecu da je kraj pauze, i da je vrijeme da se tiho i brzo vrate u učionice. Svu neophodnu opremu od olovki do ajpeda obezbeđuju škole, stoga rančevi ostaju ispred učionice.
Svakog jutra učitelji prolaze sa učenicima kroz vizuelni nastavni plan za taj dan, kako bi podstakli njihov osjećaj za vrijeme. Na svakom stolu se nalaze dvije kartice, zelena koju okrenu ukoliko mogu samostalno da rade, i crvena kada im je potrebna pomoć.
Na taj način švedski obrazovni sistem želi da podstakne svako dijete da razvije odgovornost prema svom obrazovanju. Izlazak napolje u toku dana je obavezan i po ledenom vremenu, stoga u školama imaju adekvatnu odjeću za svako godišnje doba. U većini škola učenici ostavljaju obuću ispred vrata, a unutra ostaju samo u čarapama.
Norveška
U prvoj godini osnovne škole učenici najviše vremena provode igrajući obrazovne igre i učeći društvene strukture, abecedu, osnovno sabiranje i oduzimanje i osnovne vještine engleskog jezika. Tokom prvih sedam razreda ne postoje ocjene, međutim, nastavno osoblje često napiše komentar, analizu, a ponekad i nezvaničnu ocjenu na testovima.
Testovi se obavezno nose kući i pokazuju roditeljima. Postoji i uvodni test kojim se nastavniku daje do znanja da li je učenik iznad prosjeka ili mu je potrebna veća pomoć.
Škole u Norveškoj posvećuju posebnu pažnju ishrani djece, te su zabranjene grickalice i kolači, sem ukoliko ih ne prave na času kuvanja. Ovo se praktikuje i kod kuće, stoga norveški roditelji serviraju djeci laži o magičnim fiokama sa slatkišima koje se otvaraju subotom. Deca donose ručak u kutijama, a taj obrok se najčešće sastoji od sendviča, voćke i flašice vode.
Časovi počinju između osam i devet ujutru, a traju između 25 do 30 minuta. Za razliku od Švedske u kojoj je sve besplatno, norveške škole će obezbijediti svojim učenicima knjige, dok svu ostalu opremu donose sami.
Danska
Škole u Danskoj nalažu da sa šest godina krene obavezno školovanje. Obrazovni pristup u ovoj zemlji izbjegava rangiranje u razredu i formalne testove. Umjesto toga, djeca rade u grupama i podstiču ih na kreativni način rada. Naglasak je na rješavanju problema, a ne na memorisanju informacija.
Umjesto „učitelju“ ili „učiteljice“, nastavno osoblje se oslovljava po imenu. Od prvog razreda djeca uče engleski, danski, muzičko, vizuelne umjetnosti, fizičko vaspitanje, matematiku, prirodu i tehnologiju. Sva djeca bi trebalo da vježbaju u prosjeku 45 minuta dnevno u okviru školskog dana. Kretanje se može izvoditi na časovima sporta i kao dio prateće nastave. Učenici u prvom razredu dnevno u školi provode oko pet sati, u koje je uključeno otrpilike tri časa po danu, isto toliko izlazaka napolje, kao i fizička aktivnost i pauza za ručak.
Početak obrazovanja ima za cilj da razvije entuzijazam kod dece, da pomogne učenicicima da spoznaju maštu i steknu poverenje u sopstvene mogućnosti.
Šta znači holistički pristup obrazovanju
Holističko obrazovanje je filozofija obrazovanja zasnovana na ideji da svaka osoba pronalazi identitet, smisao i cilj svog života kroz vezu sa zajednicom, prirodom i ljudskim vrijednostima kao što su saosjećanje i mir.
U holističkoj edukaciji nastavnik se vidi manje kao osoba od autoriteta, koja vodi i kontroliše, već prije kao ‘prijatelj’, facilitator (olakšivač) učenja i iskustveni vodič i drug. Kooperacija (saradnja) je normalna i prednjači u odnosu na kompetenciju (takmičenje).
Kako i na koji način će Crna Gora svoj obrazovni sistem prilagoditi skandinavskom modelu još uvijek nije poznato. Ideja nije nova jer je premijer Milojko Spajić u svom ekspozeu naveo da će Crna Gora težiti da svoj obrazovni sistem prilagodi skandinavskom.
Izvor: CdM
