Tokom deset dana 51. Festa, od 24. februara do 5. marta, pred publikom će se naći 113 filmova iz 39 zemalja, u okviru devet programskih cjelina. Među njima su dobitnici nagrada u Kanu, Veneciji, kandidati za Oskar, od filmova o kojima priča planeta do onih koji tek treba da budu otkriveni.
– Oni koji me pitaju zašto toliko filmova na Festu verovatno misle da treba da pogledaju sve, ali to jednostavno nije moguće. Nisu svi filmovi za svakoga. Fest je praznik filma koji može da zadovolji svačiji ukus, jedino je važno da film bude kvalitetan i dobar – kaže, za “Novosti”, umetnički direktor Festa Jugoslav Pantelić.
Kako i dolikuje jednom od najstarijih festivala u zemlji, koji je prevalio pola vijeka, osim vrhunskih filmskih poslastica, Fest u Beograd dovodi i slavne goste, a na 51. izdanje stiže čuvena njemačka i svjetska glumica Nastasja Kinski. Ćerka Klausa Kinskog u svijet glume ušla je još kao tinejdžerka i osvojila ga naprečac. Već prva glavna uloga u filmu Romana Polanskog “Tesa” donijela joj je slavu i nagrade (“Zlatni globus”), a potom se ustoličila sa filmovima “Ljudi mačke” Pola Šredera, “Pariz Teksas” Vima Vendersa… Organizatori Festa će u Kinoteci prirediti i specijalnu projekciju velikog hita Nastasje Kinski “Tesa”.
Pantelić otkriva još slavnih imena koji će se pokloniti publici.
– U Beograd dolazi muza Rajnera Vernera Fazbindera Barbara Sukova koja će festovskoj publici predstaviti svoj novi film “Dalilend” Meri Heron, u kome je ostvarila sjajnu ulogu Gale, supruge Salvadora Dalija. U goste nam stiže i čuveni glumac Udo Kir kao Adolf Hitler u filmu “Moj komšija Adolf” Leona Prudovskog. Ova dva umjetnika će biti zastupljena i u našoj selekciji Fest klasik, tako da će publika u Kinoteci moći da vidi, uz Barbarino prisustvo, Fazbinderovu “Lolu”. U čast Uda Kira, a po njegovoj želji, prikazaćemo “Znak đavola”, u kome je ostvario prvu glavnu ulogu, a partnerka mu je bila naša Olivera Katarina – kaže Pantelić i dodaje da će uz već najavljene laureate Lordana Zafranovića i Den Tane, dobitnici Beogradskog pobjednika biti Barbara Sukova i Udo Kir.
Fest otvara svjetska premijera novog djela Fransoe Ozona “Zločin je moj”, koji pripada liniji girl power filmova, a Pantelić napominje da se ta “moć žena” ogleda i kroz izbor poznate producentkinje Jelene Mitrović kao predsjednice žirija, kao i to da trećinu programa čine ostvarenja koje su režirale žene. A na zatvaranju publika će vidjeti poslednji film nedavno preminulog velikana Puriše Đorđevića “Usta puna zemlje”, čime je sebi za života ispunio veliku želju – da adaptira i režira film po čuvenom romanu svog prijatelja Branimira Šćepanovića.
– Film je po kvalitetu apsolutno jednak izvornom romanu. Djelo Branimira Šćepanovića nije moglo da dobije bolju ekranizaciju. “Usta puna zemlje” kvalitetom zaslužuju da zatvore ovu manifestaciju, i to tvrdim odgovorno kao selektor svih programa na festivalu koji je pogledao svaki film.
Za glavnu nagradu Festa, Beogradskog pobjednika za najbolji film, nadmetaće se 17 ostvarenja iz 15 zemalja.
– Meni je takmičarski program uvijek najznačajniji, i svaki naslov u njemu bih izdvojio, ali recimo kad želim da skrenem pažnju na neki film ja ga stavim da otvori takmičarski program. Ta čast je ove godine pripala marokanskom ostvarenju “Prokleti ne plaču” reditelja Fajzala Bulifa, to je skriveni biser svjetske produkcije koji čeka da bude otkriven. I debitant Nina Ognjanović snimila je odličan film “Ovuda će proći put”. U ovom programu nalazi se i film “Zvijeri” Rodriga Sorogojena koji je pre dvije večeri osvojio devet nagrada “Goja” – dodaje Pantelić, a potom napominje da su svi filmovi “jako angažovani”.
U programima Gala i Fest masters nalaze se poznata rediteljska imena i njihova nova ostvarenja, poput Toda Filda (“Tar”), Dejvida Kronenberga (“Zločini budućnosti”), braće Darden (“Tori i Lokita”), Sare Poli (“Razgovori žena”), Paula Đenovezea (“Prvi dan života”), Hirokazua Koreede (“Broker”)…
– “Kosti i sve” Luke Gvadanjina imaće regionalnu premijeru na Festu i koliko znam tu će jedino i moći da se vidi jer nije otkupljen za distribuciju. Preporučujem i “Osam planina”, to je onaj film po kome se pamte festivali, a na tom nivou su i “EO” Jeržija Skolimovskog, “Dvostruka prevara” Park Čan-Vuka. Izuzetno se radujem što na ovogodišnjem Festu imamo Voltera Hila i njegov film “Ubiće te za siću” – naglašava Pantelić, a potom izdvaja i ostvarenje Pjera Žalice “Praznik rada”.
Umjetnički direktor Festa kaže da je “malo poražavajuće što nema više domaćih filmova”.
– Osim Purišinog i Nininog filma, dokumentarca Darka Lungulova o Ju grupi, tu je još zanimljivo ostvarenje Petra Pašića “Troje” i dva kratkometražna filma. Uprkos ranijim najavama o rekordnom broju premijera ove godine je bio najmanji broj raspoloživih filmova za prikazivanje na Festu, što me ne čini srećnim.
A dok jednom od najstarijih festivala manjka djela domaće kinematografije prvi put, ističe Pantelić, na Festu ima veliki broj filmova iz arapskih zemalja, kao i onih iz Afrike.
Film je moja “Strast života”
Ovogodišnji slogan Festa je “Strast života”, a na plakatima je lik Gradiske iz Felinijevog “Amarkorda”.
– Dizajner koji sarađuje sa časopisom “Kinoteka” Vuk Popadić je jednom prilikom oslikao Gradisku iz “Amarkorda” i to mi se jako dopalo, pa sam mu predložio da je naslika kao predlog za idejno rješenje Festa. Pitao mi je da li da dopiše neki slogan, pa sam na “Guglu” potražio Felinijeve i prvi među njima je bio: “Nema početka, nema kraja, samo strast života”. Shvatio sam da je “Strast života” to što želimo, a to se poklopilo sa 50. godišnjicom “Amarkorda” i 30 godina od Felinijeve smrti – kaže Pantelić i dodaje da ovaj slogan ima i lično značenje za njega. – To je i moj odnos prema sedmoj umjetnosti, film je moja strast života!
Dama na čelu žirija
U žiriju Festa kojim će predsjedavati Jelena Mitrović i o nagradama Beogradski pobjednik odlučivaće još i Laza Razanajatovo, reditelj sa Madagaskara i predsjednik Pan-afričkog udruženja reditelja i scenarista, potom hrvatski reditelj Vinko Brešan i srpski glumci Jovana Stojiljković i Petar Benčina.
Izvor: Večernje novosti
