Pored uobičajenih izazova kao što su pritisci moćnih aktera i nepredvidivi terenski uslovi, novinarke u Crnoj Gori se suočavaju sa fizičkim napadima, seksističkim uvredama, te onlajn zlostavljanjem i otvorenim prijetnjama nasiljem, saopštila je programska menadžerka Udruženja za odgovorni i održivi razvoj (UZOR) Maja Nikolić.
Podaci za posljednje dvije godine, kako navodi, pokazuju alarmantnu statistiku– gotovo 50% registrovanih napada na novinare u našoj zemlji odnosi se na žene, a većina uključuje rodno zasnovane uvrede i prijetnje seksualnim nasiljem.
“Prema izvještaju Evropske komisije, iako je zabilježen određeni pomak u pravima novinara, ,,potrebno je više truda u rješavanju starih ali i novih slučajeva nasilja nad medijima”. Brojni slučajevi nisu adekvatno istraženi, a počinioci napada koji su povezanih sa moćnim figurama u zemlji, često ostaju nekažnjeni, što stvara atmosferu straha i dovodi do autocenzure”, rekla je Nikolić.
Prema njenim riječima, kada se govori o Crnoj Gori, često se ističu ustavne garancije slobode medija i izjave o evropskim perspektivama države. Ipak, stvarnost na terenu pokazuje da se novinari, a naročito novinarke koje razotkrivaju korupciju i kriminal, često nalaze na udaru i da zaštitu moraju tražiti u zakonu.
“Zato je UZOR kreirao vodič za zaštitu novinarki, koji ukazuje na ključne probleme ali i rješenja kada je zaštita novinarki u pitanju. Ključna je zaštita novinarki kroz unapređenje postojećeg pravnog okvira i implementaciju konkretnih sigurnosnih mjera. Pravni mehanizmi, uključujući Ustav, Krivični zakonik i Zakon o medijima, obezbjeđuju osnovnu zaštitu, ali praksa pokazuje da se rodno motivisani napadi često nedovoljno prepoznaju i sankcionišu”, ističe Nikolić.
Stoga je, dodaje, važno poznavati pravne mehanizme i koristiti ih, kako bi novinarke mogle obezbijediti svoju sigurnost u rizičnim situacijama.
“Takođe, neke od preporuka iz vodiča su izrada mape rizika, koja bi detaljno identifikovala sve potencijalne prijetnje, formiranje kriznog plana koji utvrđuje jasne protokole u slučaju prijetnji, a fokus se mora staviti na edukaciju i sigurnosnu obuku, digitalnu sigurnost ali i na psiho-socijalnu podršku”, ocjenjuje ona.
Kako ističe, zaštita novinarki, naročito onih koje se bave istraživačkim novinarstvom, ne zavisi samo od formalnih zakonskih okvira, već i od aktivnog angažmana medijskih kuća, novinarskih organizacija, ali i same zajednice u širem kontekstu.
“Ne smijemo zaboraviti da uspjeh ovih mjera zavisi od spremnosti svih aktera da se suprotstave nasilju i očuvaju slobodu medija, što je temelj demokratskog društva”, zaključuje Nikolić.
Izvor: Gradski.me
