Na predsjedničkim izborima u Rusiji, koji su održani od 15. do 17. marta, ubjedljivu pobjedu odnio je aktuelni predsjednik, Vladimir Putin.
Naime, prema rezultatima ruske Centralne izborne komisije, Putin je osvojio 87 odsto glasova (oko 76 miliona). Drugi je bio kandidat Komunističke partije Nikolaj Haritonov sa osvojenih 4 odsto, treći Vladislav Davankov, a četvrti ultranacionalista Leonid Slatski. Putin je time zacementirao još jedan šestogodišnji mandat.
To znači da će, ukoliko ga završi do kraja, nadmašiti Josifa (Visarionoviča) Staljina i postati ruski lider sa najdužim mandatom poslije više od dva vijeka. Na konferenciji nakon proglašenja rezultata reizabrani ruski predsjednik istakao je da je pred Rusijom mnogo zadataka.
„Međutim, kada smo konsolidovani – bez obzira na to ko želi da nas zastraši, postisne – niko nikada nije uspio u istoriji to da uradi, neće uspjeti sada i neće uspjeti ni u budućnosti”, izjavio je Putin.
Putinova pobjeda i odbijanje Zapada da je prizna očekivano No, isto kao što je bilo sasvim jasno da će Putin osvojiti ove izbore, tako je bilo poznato i da ih Zapad neće priznati.
Tako su zvaničnici Sjedinjenih Američkih Država (SAD) još u ponedjeljak saopštili da su izbori u Rusiji “nedemokratski”, kao i da neće čestitati Putinu.
Tog stava su, takođe, i brojne zapadne vlade.
„Izborni proces u Rusiji dogodio u se u svijetlu represije civilnog društva i svih oblika opozicije režimu, sa čak oštrijim restrikcijama slobode govora i zabranom nezavisnih medija. Nisu ispunjeni uslovi za slobodne, pluralističke i demokratske izbore”, saopšteno je iz francuskog ministarstva spoljnih poslova.
Britanski šef diplomatije Dejvid Kameron otišao je čak i korak dalje rekavši da ishod izbora ukazuje na „dubinu represije” u Rusiji.
„Putin uklanja političke protivnike, kontroliše medije, a zatim se kruniše za pobjednika. To nije demokratija”, poručio je Kameron.
Portparol njemačke vlade kazao je i da kancelar Olaf Šolc neće čestitati Putinu pobjedu na ovim izborima.
„Izbori u Rusiji su bili glasanje bez pravog izbora”, navela je i njemačka ministarka inostranih poslova, Analena Berbok.
Čestitke lidera Kine, Turske, Indije, Sjeverne Koreje i Irana ocrtale jasnu geopolitičku razliku
Za razliku od Zapada, lideri zemalja sa kojima Rusija blisko sarađuje, među kojima su uglavnom tradicionalni partneri, to su uradili odmah po proglašenju rezultata čime se, još jednom, jasno ocrtala geopolitička razlika u odnosu na Zapad.
Među prvima to je uradio kineski predsjednik Si Đinping, koji je poručio da će Peking održati blisku komunikaciju sa Moskvom.
„Vjerujem da će pod vašim liderstvom, Rusija sigurno moći da postigne velike uspjehe u nacionalnom razvoju”, poručio je kineski lider.
Njemu se pridružio i indijski premijer Narendra Modi, koji je uputio sličnu poruku, ističući da se raduje jačanju „specijalnog i strateškog partnerstva” sa Moskvom.
Čestitke su stigle i od turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana, sjevernokorejskog lidera Kim Džong Una i iranskog predsjednika Ebrahima Raisija.
Sa prostora Zapadnog Balkana čestitali jedino Srbija i Republika Srpska, zvanična Crna Gora, za sad, nije
Kada je riječ o prostoru Zapadnog Balkana, za sada, čestitke Putinu jedini su uputili predsjednik Republike Srpske, Milorad Dodik i predsjednik Republike Srbije, Aleksandar Vučić.
„Raduje nas što je ruski narod za svog lidera izabrao ozbiljnog, odgovornog i mudrog državnika, jer je to garancija da će se u današnjem svijetu održati tradicionalne vrijednosti i da neće postati mjesto u kojem samo odabrani mogu da odlučuju o svemu“, napisao je Dodik na društvenoj mreži „X“.
Dan kasnije čestitku je, u formi pisma – koje je predao ruskom ambasadoru u Beogradu Aleksandru Bocan-Harčenku – poslao i Vučić, koji je tu priliku iskoristio i da ruskom lideru ukaže na tešku situaciju sa kojom se suočava srpski narod na Kosovu i Metohiji.
Za razliku od njih, zvaničnici iz Crne Gore, a na prvom mjestu predsjednik Jakov Milatović, premijer Milojko Spajić i predsjednik Skupštine Andrija Mandić se, za sada, o ovoj temi nisu oglašavali.
Ishod rata u Ukrajini će diktirati kakvi će biti odnosi Rusije i ostatka svijeta
Predsjednik Rusije Vladimir Putin je, kako je odmah na početku razgovora za PRESS primijetio menadžer za komunikacije Atlantskog saveza, Matija Otašević, prije više od tri godine ozvaničio promjenu Ustava koja mu je omogućila da, nakon četiri mandata koja je proveo na toj funkciji, za poziciju predsjednika bude izabran još dva puta.
„U tom svjetlu, njegova pobjeda na ovim izborima dugo je pripremana i nije iznenađenje, a nakon smrti Alekseja Navaljnog, nije bilo dileme u ishod”, izjavio je Otašević.
On smatra da novi mandat Vladimira Putina na čelu Rusije neće značiti i nove odnose između Rusije i NATO-a.
„Naročito u svjetlu rata u Ukrajini koji traje već dvije godine i kojem se kraj ne nazire. U konačnom, Ukrajina će opredijeliti te odnose, odnosno ishod rata će diktirati kakvi će biti odnosi Rusije i ostatka svijeta. Da je izvjesnije zaoštravanje tih odnosa sugeriše i odskorašnja promjena paradigme Rusije prema pristupanju zemalja Zapadnog Balkana Evropskoj uniji“, navodi on.
Novi narativi ruske spoljne politike Otašević podsjeća i da je ambasador Ruske Federacije u Crnoj Gori, Vladislav Maslenikov, nedavno državama Zapadnog Balkana poručio da približavanje EU znači ulazak u direktnu konfrontaciju sa Rusijom.
„Riječ je o novom narativu u ruskoj javnoj diplomatiji – da se EU integracija Crne Gore i Zapadnog Balkana mora zaustaviti – budući da su raniji napori dominantno bili usmjereni ka usporavanju širenja NATO saveza u ovom dijelu Evrope“, istakao je Otašević.
Prema njegovim riječima, koliko je Rusija ozbiljna jasno je kada se prisjetimo da je ruska Duma 2015. godine usvojila Izjavu kojom se protivi ulasku Crne Gore u NATO, a koju je, kako kaže, pratila „jaka dezinformaciona i hibridna kampanja u našoj zemlji“.
„Vidimo da se još jednom poseže za istim pristupom, te da zvanična Moskva još jednom ide protiv suvereniteta Crne Gore i država Zapadnog Balkana da samostalno odlučuju o svojoj spoljnoj politici”, upozorava on.
Vlada treba ozbiljno da shvati rezultate Godišnjeg izvještaja NATO-a za 2023.
U ovom kontekstu, pojašnjava Otašević, treba čitati i rezultate Godišnjeg izvještaja NATO-a za 2023. godinu koji je, kako napominje, pokazao da prethodno neopredijeljeni građani polako prelaze na stranu protivnika članstva u Alijansi, ali i da su građani sve svjesniji značaja ulaganja u odbranu.
„Međutim, građani treba da budu svjesni da kapaciteti Crne Gore jednostavno nam ne dozvoljavaju da sami izgradimo sistem odbrane kakav bi nam bio neophodan u slučaju napada od strane snaga koje sada već upućuju otvorene prijetnje zemljama Zapadnog Balkana koje ističu svoje euro-atlantsko opredjeljenje. A da bi to shvatili, Vlada ovaj izvještaj mora da razumije kao signal da je posljednji trenutak da se ozbiljno posvetimo ovoj temi i da izradimo i implementiramo adekvatnu komunikacionu strategiju kako bi se ovaj trend preokrenuo, jer oni centri moći (koje predstavlja Moskva), zainteresovani za destabilizaciju Zapadnog Balkana, strateški fokusirano i vrlo konzistentno podrivaju povjerenje građana Crne Gore u NATO”, ukazuje Otašević.
Kada je riječ o stabilnosti regiona Zapadnog Balkana, on je uvjeren da samo pripadnost kolektivnom sistemu odbrane, kakav je NATO, može doprinijeti trajnoj stabilnosti na ovom području.
„Zato su sa nedavno održane konferencije u organizaciji Atlantskog saveza Crne Gore na temu dvije godine rata u Ukrajini, kojoj su prisustvovali diplomatski predstavnici Ukrajine i SAD i ministar odbrane Crne Gore, poslate jasne poruke da je potpuna integracija regiona i u NATO, a ne samo u EU, jedini garant trajne stabilnosti na Balkanu“, zaključio je menadžer za komunikacije Atlanstkog Savjeta Crne Gore, Matija Otašević, u razgovoru za PRESS.
Autor: Milovan Marković
