U današnjem digitalnom dobu, kada je većina naših ličnih i poslovnih podataka povezana s internetom, kibernetička bezbjednost je postala neophodna vještina. Hakeri svakodnevno razvijaju nove tehnike kojima pokušavaju da dođu do osjetljivih informacija korisnika. Nedovoljna informisanost i nepažnja mogu da dovedu do ozbiljnih posledica, od krađe identiteta do finansijskih gubitaka. Srećom, već samim usvajanjem nekoliko ključnih bezbjednosnih navika možete da smanjite rizik i zaštitite svoje digitalno okruženje, piše PC CHIP.
Ukratko, svakako pripazite na sledećih nekoliko stvari.
Ne isključujte podešavanja bezbjednosti! Hakeri često nude primamljive aplikacije koje zahtijevaju isključivanje bezbjednosnih funkcija poput antivirusa, firewalla ili sistema kao što su Windows UAC i Mac Gatekeeper. Ma koliko aplikacija djelovala korisno, nikada nemojte da isključujete bezbjednosne mehanizme jer tako rizikujete da instalirate keyloggere, trojance ili ransomware.
Čuvajte jednokratne lozinke (OTP)! Jednokratne lozinke služe za potvrdu prijava, finansijskih transakcija i promena na nalozima. Hakeri se često predstavljaju kao službenici podrške tražeći vaš OTP. Zapamtite: jednokratna lozinka je namijenjena isključivo vama i niko nema pravo da je zna – ni službenici kompanije, ni povezane usluge, ni prijatelji, pa čak ni policija.
Pazite na koje se stranice prijavljujete! Phishing napadi zasnivaju se na lažnim stranicama koje izgledaju legitimno. Uvijek provjerite URL adresu prije unosa podataka. Na primjer, Google prijava trebalo bi da bude na „accounts.google.com“ – bilo kakva odstupanja od tačne adrese su znak prevare. Menadžeri lozinki mogu da pomognu u prepoznavanju ovih napada.
Nikada ne dijelite svoje lozinke! Hakeri mogu da koriste taktike zastrašivanja predstavljajući se kao službenici kompanije ili državni zvaničnici. Vaše lozinke bi trebalo da budu poznate samo vama. Čak i službena lica mogu da traže pristup vašim nalozima isključivo pomoću odgovarajućeg sudskog naloga.
Ignorišite lažna upozorenja u pregledaču! „Vaš računar je zaražen“ i slične poruke u pregledaču su prevare. Veb-stranice ne mogu da skeniraju vaš sistem ili pristupe ličnim podacima. Ove poruke koriste taktiku zastrašivanja (scareware) kako bi vas natjerale na preuzimanje zlonamjernog softvera.
Budite oprezni s nepoznatim skriptama! Zlonamjerne skripte mogu da preuzimaju malware, onemoguće bezbjednosne programe, kreiraju skrivene administratorske naloge ili šifruju datoteke za ransomware napade. Ako ne razumijete šta skripta radi, možete je analizirati pomoću alata kao što su ChatGPT ili Gemini, prije izvršavanja.
Izvor: b92
