Ilustracija
Posledice dugogodišnjeg nemara i odsustva dobre pedagoške vizije oslobođene političkih uticaja očigledne su i u sistemu crnogorskog obrazovanja. Tzv. društvena tranzicija koja je započela prije tridesetak godina, i po očekivanjima i pravilima trebalo je da donese promjene na bolje i približi nas savremenom svijetu i od generacija koje stasavaju napravi građane dostojne tog cilja.
Međutim, tadašnja politička ideologija obojena nacionalnim predznacima zahtijevala je podobnog građanina odnosno podobnog prosvjetnog radnika. Većina njih je prećutno prihvatila uslove „tranzicionih pobjednika“ pristajući na omalovažavanje sistema kroz skromne zarade, sprovođenje raznoraznih obrazovnih reformi koje su umjesto suštinskih promjena donijele zbrku koja se priznavala samo po „hodnicima“ i kuloarima. Da ni ovaj dio društva nije bio imun na anomalije tranzicije govori i upliv pedagoških diploma sumnjivog porijekla čije „benefite“ osjećamo kud god krenemo a suočimo se sa neznanjem.
Iako nije dobro generalizovati, složićemo se da je kvalitet znanja koje većina učenika stiče u crnogoskim školama skroman a to pokazuju i najnoviji rezultati PISA testiranja na kojama su naši đaci pokazali veoma loše znanje. Stepen zapuštenosti sistem očitovan je i kada je više od 500 maturanata iz Crne Gore diskvalifikovano na eksternom testu iz jednog od predmeta jer su, prema ocjeni Komisije Ispitnog centra, prepisivali.
Nakon što je Komisija odbila da ponovo ocijeni iste testove, ali i protesta roditelja, Vlada je smijenila čelnike Ispitnog centra, nakon čega je novoizmenovani preinačio odluku u korist učenika.
Uzimajući u obzir sve gore navedeno može se postaviti pitanje opravdanosti ponovnog podizanja zarada prosvjetarima o čemu se u poslednje vrejeme govori odnosno o najavama štrajka ukoliko ne dođe do realizacije Granskog kolektivnog ugovora koji je potpisan prije dvije godine a po kojem su im zarade uvećane za 20 odnosno, i od 1. januara ove i sledeće godine, po deset odsto.
Iako je prije par dana označen regularan početak drugog polugodišta, nije izvjesno da će se nastava u crnogorskim školama odvijati po planiranom rasporedu.
To je najavljeno iz glavnog odbora Sindikata prosvjete koji je donio odluku o minimumu procesa rada tokom štrajka, koji najavljuju za 15 dana, ako ne dobiju pozitivne odgovore iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, o njihvom zahtjevu za povećanje plata.
Ukoliko januarska plata prosvjetarima ne bude veća deset odsto, Sindikat ide u štrajk, a o minimumu procesa rada odlučili su na današnjem Glavnom odboru.
“Mi smo se opredijelili za model kao što je u BiH ili u Hrvatskoj, da minimum procesa rada bude tako što neće biti procesa nastave u osnovnim i srednjim školama. Nastavnici su dužni da određeni period dana provedu u ustanovama, da se bave sređivanjem pedagoške dokumentacije, stručnim usavršavanjem i nekim aktivnostima, ali da nastave nema. Ovo je malo radikalniji pristup, trebaće još jedno 15 ili 20 dana da prođemo određene procedure, da prikupimo potpise, da najavimo Ministarstvu, dakle u skladu sa zakonom, dakle vodićemo pregovore s Ministarstvom”, istakao je Radomir Božović, predsjednik Sindikata prosvjete.
Prilikom potpisivanja Granskog kolektivnog ugovora koji je za mandata prethodne Vlade potisan između resornog Ministarstva i Sindikata prosvjete, tadašnji ministar Miomir Vojinović je rekao da „na ovaj način dobijamo ono što su prosvjetni radnici tražilia to je da 1. januara 2025. godine plata ne bude manja od hiljadu eura”.
Sa druge strane, predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović je kazao da GKU potpisan kompromisnim radom.
Aktuelna ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić Stojanović kazala je na jučerašnjoj sjednici Glavnog odbora Sindikata prosvjete da je Vlada Crne Gore planirala da poveća plate u prosvjeti do 25 odsto, za šta su sindikalci, koji su najavili granski štrajk, prekjuče tražili pisanu garanciju.
Loši rezultati PISA testiranja
Podsjećamo, crnogorski 15-godišnjaci pokazali su lošije znanje iz matematike, čitanja i prirodnih nauka nego što su imali učenici prije deceniju, čime su se dodatno odaljili od svjetskog prosjeka, rezultati su PISA testiranja. PISA testiranje se sprovodi svake tri godine. Radi se o međunarodnoj procjeni znanja i vještina svih petnaestogodišnjaka u 81 zemlji koje je trebalo biti održano 2021. godine, ali je zbog pandemije koronavirusa pomjereno za 2022.
Crna Gora je prošle godine imala lošije rezultate nego u prethodna tri testiranja, a u pojedinim oblastima i četiri.Crnogorski učenici imaju znatno niži nivo znanja iz sva tri predmeta nego što je procenat u zemljama Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj – 27 procenata niži iz čitanja, 29 procenata iz matematike, a 31 procenat iz prirodnih nauka.
Maturanti su u aprilu 2023. na mobilnoj aplikaciji Viber razmjenjivali testove i rešenja ispitnih pitanja, nakon čega je tužilaštvo počelo da se bavi slučajem.
Kakav će epilog dobiti pomenuta situacija vidjećemo u danima koji slijede ipak valjalo bi imati u vidu da se povjerenje u obrazovni sistem mora vratiti, ugled i dignitet profesora i nastavnika vratiti na pijedestal koji zaslužuje ta profesija ne formalno već suštinski.
Autor: I.M.
