Za desetak dana počinje nova školska godina. Biće novina, a jedna od njih je i izborni predmet Vrline i vrijednosti kao životni kompas. Koje su to vrline i koje su smjernice neophodne učenicima, ko će ih učiti i kako?
Eleonora Vlahović iz Zavoda za unaprjeđivanje obrazovanja i vaspitanje, čiji su stručnjaci osmislili taj predmet, rekla je u Beogradskoj hronici da je to slobodna nastavna aktivnost, predviđena za učenike od petog do osmog razreda.
“Ona je slobodna u tom smislu što je učenici biraju i mogu je izabrati u jednom od ta četiri razreda. Programa ima dva. Jedan je za peti i šesti, a drugi za sedmi i osmi razred”, navodi Vlahovićeva.
Očekuje da odluka o tom predmetu bude usvojena danas na sednici Nacionalnog prosvjetnog savjeta.
“Učenici će imati priliku da se na jedan aktivan način bave životnim vrijednostima, ljudskim vrlinama, zatim socijalnim vještinama potrebnim da se živi u skladu sa vrijednostima i vrlinama. Jedan tematski blok je posvećen ustanovama koje se bave opštim dobrom, pomaganjem drugima, volontiranjem, solidarnošću, kao i Crvenim krstom”, ističe Vlahovićeva.
Vrijednosti o kojima će se razgovarati na časovima su, dodaje, “one koje bi svaki normalan čovjek izdvojio”.
“To su porodica, zdravlje, obrazovanje, mir”, navodi Vlahovićeva i dodaje da nastavnik ima slobodu da se bavi i drugim vrijednostima, kao što su rad, planeta Zemlja, ekologija…
“Ljudske vrline su one koje su svima drage, a malo se njima bavimo, a to su poštenje, odgovornost, istinoljubivost”, kaže Vlahovićeva.
Što se tiče socijalnih vještina, prema njenim riječima, to su one vještine koje pomažu u svakodnevnom životu, kao što su kritičko mišljenje, volontiranje, saradnja, asertivnost, briga o drugom i o sebi, prepoznavanje sopstvenih i tuđih emocija.
Slobodna nastavna aktivnost, kako je objasnila, postaje obavezna kada je učenik izabere, sa jednim časom nedjeljno, ali se ocjenjuje opisno i ne utiče na školski uspjeh.
Nema potrebe ni za kakvim predavanjima, kao kaže, već je u pitanju isključivo aktivnost učenika, ali nastavnik ipak vodi računa da se prođe kroz program i da svi učenici budu aktivni.
“Zavod je predložio da realizatori budu psiholozi i pedagozi, koji su svakako vrlo obučeni da na taj interaktivan način rade. Nema predavanja, pismenih, kontrolnih, bilo bi zaista neadekvatno, već je tu zamišljeno da se razgovara na razne provokativne teme, da se dovode gosti, da se razmjenjuju neka iskustva, da se pogleda film, da se zauzme različita pozicija. Zaista smo se potrudili da u uputstvu damo vrlo jasne smjernice, ali dalje nastavnik ima veliku slobodu da kreira čas na način da budu svi zadovoljni”, zaključuje Vlahovićeva.
Izvor: RTS
