Skupštinski Odbor za zdravstvo, rad i socijalno staranje danas će se izjasniti o inicijativi poslanika Socijaldemokrata (SD) Borisa Mugoše za saslušanja o problematici obuhvata djece vakcinisane MMR vakcinom i izradu novog zakona o zdravstvenoj zaštiti.
Mugoša je rekao da je, prema informacijama sa relevantnih zdravstvenih adresa, obuhvat djece vakcinisane MMR vakcinom najniži od 1994. godine, kada je u Crnoj Gori uvedena imunizacija protiv malih boginja, zauški i rubeole, ali i u poređenju sa državama na svjetskom nivou.
On je ukazao na dodatnu kompleksnost situacije zbog dešavanja u susjedstvu i potencijalnog importovanja malih boginja.
Iz SD-a su saopštili da se drugo saslušanje odnosi na izradu novog zakona o zdravstvenoj zaštiti, sa posebnom osvrtom na problematiku dopunskog rada zdravstvenih radnika.
Mugoša je naveo da ta tema već izvjesno vrijeme okupira pažnju stručne i laičke javnosti.
On smatra da je zbog toga, prije nego što Vlada utvrdi predlog zakona, potrebno održati raspravu i na sjednici Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje.
Izvor: Mina
Nadalje, uvodi se obaveza državnih organa, banaka i drugih finansijskih institucija da dostave podatke koje zatraži državno tužilaštvo, bez obzira na tajnost odnosno poverljivost podataka (tajni podaci, lični podaci, poslovna, bankarska ili profesionalna tajna), bez odlaganja i bez plaćanja naknade. Takođe, daje se mogućnost državnom tužiocu da pozove lice čija je imovina predmet finansijske istrage da se izjasni o podacima i dokazima koji su prikupljeni.
Ako sud usvoji tužbeni zahtjev, u presudi kojom se tužbeni zahtjev usvaja, utvrđuje se da je određena imovinska korist stečena kriminalnom djelatnošću, da se oduzima od tuženog odnosno članova porodice tuženog i/ili trećih lica i da postaje svojina Crne Gore. Predviđa se i da Zaštitnik može, do kraja glavne rasprave, bez pristanka tuženog, izmijeniti tužbeni zahtjev na način da zahtijeva da se oduzme imovina koja odgovara vrijednosti imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću ili da tuženi plati odgovarajući iznos, zbog nemogućnosti oduzimanja imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću usljed okolnosti koje su nastale nakon podnošenja tužbe.
Ono što je potrebno navesti jeste i da će donošenjem ovog zakona biti uspostavljen još jedan način oduzimanja imovinske koristi. Naime, već u sistemu postoji oduzimanje imovinske koristi koja je proistekla iz krivičnog djela, a sada se za najteža krivična djela uvodi postupak oduzimanja bez čekanja pravosnažne osuđujuće presude.
U odnosu na kritike koje se odnose na nadležne organe koji će sprovoditi mjere i radnje propisane ovim zakonom, kao i kritike u odnosu na poređenja sa drugim sistemima, zaista mislim da je veliki poduhvat što smo se odvažili da krenemo u ovom pravcu. Upravo koristeći relevantne sisteme, to jest uporedna iskustva, ali i praksu Evropskog suda za ljudska prava, prilagodili smo postupak našem sistemu, kako bi svi standardi bili ispunjeni.
U javnosti su se mogli čuti i predlozi u odnosu na potrebu uspostavljanja specijalizovane agencije koja bi vodila ove postupke. Uspostavljanje nove specijalizovane agencije podrazumijevalo bi donošenje novog zakona, izmjenu sistema državne uprave i samim tim upravo dejstvo zakona od njegovog donošenja. To bi dalje značilo da se raniji slučajevi iz kojih je prostekla nezakonita imovinska korist ne mogu podvesti pod njegovu primjenu čime bi i njegov domašaj bio moguć samo na buduće slučajeve. Upravo je to bio razlog pristupa izmjeni postojećeg zakona, čime je izbjegnuto pitanje retroaktivnosti odredbi.
Na kraju, pitanje jačanja kadrovskih i tehničkih kapaciteta definitivno ostaje kao najveći izazov u kvalitetnom sprovođenju ovog zakona i zato moramo biti svjesni da bez ulaganja u ključne institucije koje će biti nadležne za sprovođenje navedenih procesa nema ni efikasne primjene niti zadovoljavajućih krajnjih rezultata ovog zakona.
Autor teksta je ministar pravde
