Dubravka Lalović i Marija Lakić Barfus dobile su zeleno svijetlo Odbora za međunarodne odnose i iseljenike da postanu ambasadorke u Francuskoj, odnosno Švajcarskoj.
To je odlučeno na današnjoj sjednici.
Lalović je na početku svog izlaganja kazala da je karijerni diplomata 24 godine.
Ona je istakla da je saradnja sa Francuskom jako bitna, zbog pristupanja Evropskoj uniji (EU) i članstva u NATO-u.
„Evropska pespektiva za Balkan nema alternativu… U kontekstu evropskih integracija, uvažavamo veliku podršku Francuske“, istakla je.
Poslanica Pokreta Evropa sad (PES) Nađa Laković je pitala u kojoj mjeri kohabitacija kao rezultat raznolikih rezultata parlamentarnih izbora ugrožava funkcionalnost Francuske i otvara prostor za temeljnu ustavnu reformu s obzirom na rastuću percepciju demokratskog deficita i slabljenje parlamentarne legitimnosti.
Lalović je odgovorila da se radi o unutrašnjoj situaciji o Francuskoj, ali da će je sa pažnjom pratiti. Ona ej podsjetila da su predsjednički izbori u toj državi sljedeće godine.
Gordan Stojović (PES) je pitao Lalović da li bi promjena vlasti uticala na EU.
„Kako bi eventualno učešće u vlasti radikalnih političkih aktera uticalo na vanjsku politiku Francuske, posebno unutar EU i NATO i da li bi to deovelo do redefinisanje evropskih integracija iz francuske perspektive? Drugo pitanje je – kako kontinuiranim jačanjem Marin le Pen u javnom diskursu reflektuje krizu tradicionalnih poltiičkih stranaka ljevice i desnog centra kako bi smanjili političku radikalizaciju? Onda nešto za Žordana Bardelu – na koji način on opravdava evropsku političku participaciju svoje stranke (Nacionalni front) u institucijama koje programski kritikuje i čiji suverenistički diskurs često podrazumijeva distanciranje od ideje evropske integracije? Ne krije li se u tome kontradikcije između političke retorike za domaće biračko tijelo i pragmatičnog političkog djelovanja na nivou EU?“, pitao je.
„I posljednje pitanje je vezano za ljevicu, Rfaela Glikmana. U kontekstu sve veće apstinencije mladih i radikalizacije poltičkog spektra, može li Glikmanova platforma mobilisati biračko tijelo van urbane i obrazovane srednje klase i kako planira prevazići percepcju da njegova platforma ostaje elitistička?“, dodao je Stojović.
Lalović je odgovorila da je Francuska razvijena demorkatija, sa velikim političkim spektrom.
„Francuskla je vrlo aktivna u okviru EU… Tu će biti vrlo dinamičan dijalog. Mislim da je uvijek konstanta da se vidi podrška Francuske regionu Zapadnog Balkana i politici proširenja… Mislim da postoji sviejst u geostratreškom kontekstu da je proširenje neminovnost, ali da će biti više diskusije kada i kako će se to desiti. Na nama je da pratimo“, objasnila je.
Ona je dobila jednoglasnu podršku odbora da se imenuja na ambasadorsku poziciju.
Druga tačka je saslušanje Lakić Barfus.
Ona je na početku svog izlaganja kazala da je profesionalni diplomata sa 20 godina iskustva, te d ase bavila ekonomskom diplomatijom.
„U jednom kraćem periodu, u prethodnoj Vladi, bila sam generalna direktorica Direktorata za politiku bezbjednosti i NATO, a zatim na inicijativu predsjednika njegova savjetnica za vanjsku politiku i na toj poziciji bila godinu i osam mjeseci. Nakon toga, u poslejndjih par mjeseci sam u Ministarstvu vajskih poslova… Više puta sam službovala u inostranstvu. Prvi put je do bilo 2009. godine, pokrivali smo Italiju, SAn MArino i MAltu, a nakon toga sam službovala u Beču“, poručila je.
Kako je dodala, Crna Gora je jedina zemlja Zapadnog Balkana bez ambasade u Bernu, te da otvaranje ambasade može dovesti do toga da Švajcarska otvori ambasadu u Podgorici.
Ona je istakla da u toj državi živi oko 22.000 crnogorskih iseljenika, te da će to biti posebno mjesto u djelokrugu rada ambasade.
Lalović je soapštial da Crna Gora i Švajcarska imaju uspostavljenu avio-liniju, a da je Mamula investicija iz te države.
Poslanik Bošnjačke stranke (BS) Admir Adrović je kazao da je crngoorska dijaspora u Švajcarskoj jako uspješna, te da bi trebalo iskoristiti taj potencijal.
Stojović je postavio dva pitanja.
„U kojoj mjeri bi redefinisanje odnosa sa EU kroz referendum bilo po modelu dublje integracija ili distanciranja uticalo na pristup Švajcarske uutrašnjem tržištu EU, posebno u sektoru medicinskih proizvoda, finansijskih usluga i energetike? Oko ovog referenduma – kako bi eventualno prihvatanje novog institucionalnog okvira između Švajcarske i EU, uključujući zajednički nadzor, dinamičko preuzimanje pravnih tekovina i ulogu suda pravde EU bilo implementirano unutar švajcarskog pravnog poretka i kakve bi pravne posljedice imalo na autonomiju domaćeg zakonodavstva – posebno u oblastima državne pomoći, slobodnog kretanja osoba i tržišnog nadzora?“, pitao je.
Lakić Barfus je odgovorila da je Švajcarska neutralna zemlje u kontekstu EU i NATO, ali ne i vrijednosno, te da ne vidi bojazan u negativnim reperkusijama za region i evropske integracije Crne Gore.
Laković je pitala koji su ustavno-pravni mehanizmi kroz koje bi švajcarski Savezni savjet mogao amortizovati potencijalni konflikt između rezultata referenduma i obaveze koje proizilaze iz bilateralnih sporazuma sa EU.
Kandidatkinja za ambasadorku je odgovorila da Švajcarska ima tendenciu da jača odnose sa EU, ali i da ne vidi negativne posljedice u saradnji te države sa unijom.
Poslanik Demorkatske partije socijalista Andrija Nikolić je kazao da će podržati Lakić Barfus i istakao da je siguran da će dobro obavljati posao.
„U ovom trenutku ejpitanje šta je validna doktrina vanjske politike u Vladi, imajući u vidu oprečne stavove ministra vanjskih poslova sa jedne i potpredsjednika Vlade za vanjsku politiku sa druge“, istakao je.
I ona je dobila jednoglasnu podršku odbora.
Izvor: Vijesti
