Poslanici Građanskog pokreta URA juče nisu potpisali predlog da lider Demosa Miodrag Lekić bude mandatar, zato što je dvoje poslanika bilo odustno.
”Kad budemo svi prisutni, onda ćemo, razumije se, dati svoj odgovor”, rekla je “Vijestima” poslanica GP URA Božena Jelušić, ne precizirajući da li će ta partija u ponedjeljak potpisati podršku Lekiću, kad to od nje očekuju ostale stranke tridesetoavgustovske skupštinske većine.
Iz vrha GP URA “Vijestima” je nezvanično rečeno da nema ništa sporno u vezi potpisa, i da to znaju njihove kolege iz većine.
Izvor iz partije premijera Dritana Abazovića kaže da su potpisi formalnost, objašnjavajući da Lekić, zbog izmijenjenog Zakona o predsjedniku, “po automatizmu postaje mandatar ako šef države Milo Đukanović ne predloži mandatara u roku propisanom zakonom”.
Parlamentarna većina nije juče, iako je to bilo najavljeno, predsjedniku poslala pismo sa 41 potpisom podrške Lekiću.
Iz dijela partija većine “Vijestima” su nezvanično rekli da poslanici GP URA nisu stavili potpise iz razloga “tehničke prirode”, ali da će to učiniti u ponedjeljak i da će tada pismo biti poslato Đukanoviću.
Jedan od lidera Demokratskog fronta (DF) Milan Knežević, najavio je za juče slanje potpisa Đukanoviću.
S druge strane, Lekić je preksinoć saopštio da smatra da niko od poslanika većine “nije odustao i da će staviti svoj potpis”.
GP URA je, uz Socijalističku narodnu partiju (SNP), jesenas, tokom pregovora o novoj vlasti, odbijao da potpiše podršku Lekiću iako im je bio prihvatljiv kao mandatar, tvrdeći da je posrijedi “zamka” i insistirajući da se prethodno utvrdi podjela pozicija u potencijalnoj vladi.
Potpisi su, međutim, stigli dan nakon što je istekao rok za predlaganje mandatara, a neposredno pošto što je Đukanović odbio da imenuje Lekića i predložio da se skrati mandat parlamentu. Taj predlog nije prihvaćen.
Zbog Đukanovićevog odbijanja da predloži Lekića, većina je izmijenila Zakon o predsjedniku, koji osporavaju Venecijanska komisija, predstavnici međunarodne zajednice, ugledni pravnici, dio civilnog sektora i partija…
Iz nekih država Zapada indirektno su nagovijestili mogućnost da neće priznati novu vladu ako bude formirana po izmijenjenom zakonu, dok su iz EU saopštili da bi ozbiljno razmotrili saradnju s takvom vlašću, dodajući da bi Crna Gora time rizikovala da izgubi njihovo povjerenje.
Knežević je prekjuče rekao da, ako Đukanović ne pokrene konsultacije, Lekić i bez toga, u skladu s izmijenjenim zakonom, može početi razgovore s partijama o formiranju kabineta.
On je poručio da ako vlada ne bude izabrana do 15. ili 20. januara, treba razmišljati o skraćenju mandata Skupštini i prijevremenim izborima.
Prema izmijenjenom zakonu, rokovi za formiranje vlade teku od momenta kad u Skupštini nije prihvaćen predlog Đukanovića za skraćenje mandata (od 30. septembra).
”Konsultacije se obavljaju u roku od 15 dana. Predsjednik je dužan da predloži mandatara u roku od tri dana od završetka konsultacija u skladu s ovim članom”, navodi se.
U zakonu piše da ako šef države ne izvrši dužnost povodom utvrđivanja mandatara, radi zaštite javnog interesa mandatarom će se smatrati kandidat koji ima jasnu podršku većine od ukupnog broja poslanika, koja će se utvrđivati potpisima.
Đukanović je prošle sedmice poručio da neće pokrenuti konsultacije, jer, kako je rekao, ne želi da učestvuje u implementaciji “neustavnog zakona”. Dodao je da će odgovornost za primjenu tog akta snositi oni koji su ga usvojili.
