Znanje učenika četvrtog razreda iz matematike i prirodnih nauka nije dovoljno da bi zadovoljilo standarde TIMSS-a. To se pokazalo nakon rezultata Međunarodnog testiranja TIMSS 2023 za Crnu Goru kada je od 4.690 testiranih učenika samo dva odsto postiglo napredni nivo u matematici i jedan odsto u prirodnim naukama. Komentarišući ovaj izvještaj iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, za Portal RTCG su kazali da je on signal da se za prirodnu grupu predmeta mora obratiti posebna pažnja u realizaciji nastave.
Nakon sprovedenog testiranja osnovaca zaključeno je da je ostvaren bolji rezultat nego u prethodnom ciklusu, ali opet ispod TIMSS prosjeka.
Ovo je drugi ciklus istraživanja u kojem učestvuje Crna Gora, a testiranje je sprovedeno u četvrtom razredu, u 141 osnovnoj školi.
Učenici četvrtog razreda iz Crne Gore na testu iz matematike ostvarili su 477 bodova, a iz prirodnih nauka 461 poen, što je bolji rezultat u odnosu na prethodni ciklus TIMSS 2019, a opet statistički niže u odnosu na TIMSS prosjek koji iznosi 500 bodova.
Ni osnovni nivo iz matematike nije postiglo 16 odsto učenika, dok iz prirodnih nauka njih 20 odsto.
Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija kažu da su zadovoljni rezultatima iz matematike jer je procenat onih koji su postigli napredni nivo duplo veći.
“Što se tiče matematike i prosjeka, zadovoljni smo povećanjem sa prethodnih 453 boda prosjeka koliko je bilo u prethodnom ciklusu na sadašnjih 477 gdje je Crna Gora prešla sa osnovnog na srednji nivo u ovoj oblasti”, istakli su iz Ministarstva.
Kankaraš: Loša nastava matematike u prvoj fazi osnovnog školovanja
Profesor matematike u podgoričkoj gimnaziji Mato Kankaraš smatra da je TIMSS-ov izvještaj pokazao da nastava matematike u prvoj fazi osnovnog školovanja nije na nivou.
“To je problem sa kojim se susrijeće svaki nastavnik matematike osnovne škole kada preuzme đake od učitelja u šestom razredu. Ipak, ne može se cijeli problem svaliti na učitelja kako i nastavni plan i program ima svojih bitnih nedostataka na svakom nivou školovanja”, istakao je Kankaraš.
Nezgodno je, dodaje on, procijeniti šta nam ovaj rezultat govori o opštem stanju u crnogorskoj prosvjeti, prije svega zbog uzrasta učenika nad kojima je sprovedeno istraživanje a to je u njihovoj desetoj godini, što je prije uvođenja predmetne nastave.
“Poznavanje prirodnih nauka kao da nije sastavni dio opšte kulture”
Kankaraš ističe da nastavni plan i program za matematiku i prirodne nauke nije dobar.
“Primjedbe koje imam odnose se prije svega na metodologiju raspoređivanja gradiva tokom nastavnog procesa koja nerijetko nema nikakvog smisla. Samo ako bismo analizirali jezik koji se upotrebljava u tim planovima, štrči nam u oči prekomjerna upotreba riječi “automatizam”, kao da je to cilj nastavnog procesa.
Uopšte rečeno, jezički formalizam i nedostatak suštine tih planova govori o tome kako su nabrzinu sklopljeni.
Naglašava da je veliki nedostatak potpuna neuhodanost programa prirodnih nauka što otežava nastavni proces na opštu štetu.
Da se mora dodatno raditi na nastavi prirodnih nauka saglasni su i iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.
“Kada govorimo o prirodnim naukama, povećanje je bilo sa 453 na sadašnjih 461 u čemu je Crna Gora ostala i dalje na osnovnom nivou što nam ukazuje da je potrebno za prirodnu grupu predmeta da se obrati posebna pažnja u realizaciji nastave”, objašnjavaju iz MPNI.
Profesor Kankaraš je mišljenja da poznavanje prirodnih nauka gotovo kao da nije sastavni dio opšte kulture.
“Dok se ovo ne izmijeni na nivou stanja svijesti mi mrdnuti ne možemo”, ističe Kankaraš.
Komentarišući procent učenika koji nije odstigao ni osnovni nivo znanja u matematici (16 odsto) i prirodnim naukama (20 odsto), Kankaraš kaže da nažalost to nije novina, niti iznenađenje.
“Nažalost, ništa novo. Ovo trend koji je već poodavno počeo, a prispijećem zamamnih novih tehnologija i u kombinaciji sa preopterećenim školama nije čudo da galopira”, tvrdi on.
Nastavnička organizacija da se pozabavi nastavnim planom
O promjeni nastavnog plana i programa trebalo bi ozbiljno da se razmotri, smatra Kankaraš i predlaže osnivanje samostalne nastavničke organizacije koja će se baviti isključivo gradivom i pratiti usklađenost sa potrebama učenika.
“Na sistemskom nivou bi planiranje programa trebalo da spada u nadležnost neke samostalne nastavničke organizacije na nacionalnom nivou kao i pojednostavljenje strukture ministarstva”, dodaje on.
Ovakva organizacija trebala bi, kaže Kankaraš, samostalno da sprovodi istraživanja o stepenu razumijevanja gardiva i stepenu razumijevanja naučnog ili stručnog teksta odgovarajućeg nivoa radi sticanja objektivne slike znanja.
Smatra da se i dio rješenja može pronaći u vannastavnim aktivnostima koje predviđaju primjenu naučenog gradiva.
“Vremenski resursi u učionici su neveliki, i očekivanje da se tokom održavanja časa može sve postići nije realistično”, zaključuje Kankaraš.
Neorganizovana dopunska i dodatna nastava
Profesori matematike su najažurniji u održavanju dopunske i dodatne nastave ali ih uslovi u kojima se ona organizuje opučaju, kaže Kankaraš.
“Recimo, ako predajete u više razreda – svakom razredu bi trebao da se održi po jedan čas dopunske nastave iako je zakonom predviđen samo jedan. Često je organizaciona poteškoća uklopiti da vam učenici jednog razreda, a različitih odjeljenja, dođu u jedan termin. U osnovnim školama se dešava da jednog nastavnika zaduže da drži dopunsku nastavu za čitavi razred, nebitno što svaki profesor ima svoju dinamiku rada”, objašnjava on.
Dopunska nastava je, ističe, predviđena za slabije učenike – što ne bi trebalo da je tako, a dodatna za takmičare.
Naglašava da bi dopunska nastava trebalo da bude veoma važan dio nastavnog procesa, i budući da zbog organizacionih poteškoća predstavlja dodatno opterećenje ono bi, kako kaže, zakonski trebalo da bude prepoznato kao dodatni rad.
Takođe, Kankaraš smatra da na dopunsku nastavu svaki učenik treba da bude dobrodošao.
Ministarstvo najavljuje reforme: Fokus na STEM oblasti u obrazovanju
Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija kažu da je njihov tim u saradnji sa Ispitnim centrom i Zavodom za školstvo, otpočeo cjelovitu analizu rezultata, kako sa ovog, tako i sa ostalih međunarodnih testiranja.
“Analiza će obuhvatiti upoređivanje rezultata sa testiranja sa rezultatima u svakodnevnom nastavnom procesu, kako bismo markirali slabe tačke i pružili podršku nastavnicima i učenicima u pogledu dodatnih obuka, motivisanja, savjetovanja i plasiranja adekvatnih materijala za pripremanje učenika za proces testiranja”, naglašavaju iz Ministarstva.
Vlada Crne Gore prepoznala je, ističu, značaj ove teme i izdvojila budžetska sredstva za organizaciju i realizaciju TIMSS istraživanja. U prethodnom periodu finansiranje se odvijalo zahvaljujući podršci evropskih partnera (EK).
Iz Ministarstva uvjeravaju da su svi ovi podaci i istraživanja, odnosno rezultati koje smo dobili dio Strategije za sveobuhvatnu reformu obrazovnog sistema za period 2025-2035, koja će podrazumijevati izmjenu nastavnih planova i programa i poboljšanje infrastrukture, sa posebnim akcentom na STEM oblasti.
Izvor: RTCG
