Nekadašnja glavna specijalna tužiteljka Đurđina Nina Ivanović nezakonito je izabrana za člana Tužilačkog savjeta (TS), što nedvosmisleno pokazuje dokumentacija sa IX Konferencije državnih tužilaca, koja je održana prošle godine.
To je otkrio sada bivši član Tužilačkog savjeta i državni sekretar u Ministarstvu pravde Andrej Milović.
“Uvidom u Zapisnik IX Konferencije državnih tužilaca, održane 3. avgusta 2021. godine, na kojoj je vršen izbor članova Tužilačkog savjeta iz reda državnih tužilaca, pribavili smo nepobitni dokaz da je državna tužiteljka Đurđina Nina Ivanović izabrana protivzakonito za člana Tužilačkog savjeta, suprotno članu 22 stav 3 Zakona o državnom tužilaštvu, te članovima 9 stav 2 i 27 stav 1 Poslovnika o radu Konferencije državnih tužilaca, koji nedvosmisleno propisuju da se na Konferenciji državnih tužilaca sve odluke donose većinom glasova prisutnih članova Konferencije, te da se za člana Tužilačkog savjeta bira kandidat za kog je glasala većina od prisutnih članova, dok je za kvorum potrebno 2/3 svih tužilaca”, rekao je Milović.
Dodao je da su na Konferenciji državnih tužilaca prisustvovala 82 državna tužioca, pa je za odlučivanje bilo potrebno minimum 42 glasa, kako definišu Zakon i Poslovnik.
Zapisnikom je konstatovano da je za tužiteljku Ivanović glasalo je 36 tužilaca, čime tužiteljka Ivanović nije imala potrebnu većinu od minimum 42 glasa za izbor za člana Tužilačkog savjeta, iako je bila trećerangirana od njih pet sa liste.
Milović je dodao da je članom 22 stav 3 Zakona o državnom tužilaštvu, kojim se uređuje odlučivanje na Konferenciji državnih tužilaca, propisano je da se na Konferenciji odluke donose većinom prisutnih članova Konferencije.
Članom 9 stav 2 Poslovnika o radu Konferencije državnih tužilaca, kojim se definiše način rada Konferencije, propisano je da se odluke donose većinom glasova prisutnih članova Konferencije.
Članom 27 stav 1 Poslovnika, u skladu sa prethodno navedenim normama, propisano je da se za člana Tužilačkog savjeta bira kandidat za koga je glasala većina prisutnih članova Konferencije.
“Članom 27 stav 4 Poslovnika, predviđeno je da će državni tužioci sa najvećim brojem glasova na Konferenciji, biti izabrani za članove Tužilačkog savjeta, što ne znači da se ovim stavom mogu isključiti i zaobići prethodne norme da je neophodno da za kandidata glasa većina prisutnih članova Konferencije, već ovaj stav služi isključivo da pojasni način rangiranja”, istakao je Milović.
Dodao je da sa obzirom da se sa Liste kandidata državnih tužilaca iz reda tužilaca iz Vrhovnog državnog tužilaštva, Specijalnog državnog tužilaštva i viših državnih tužilaštava biraju tri kandidata, nije dovoljno biti u prva tri kandidata sa najviše glasova, i da se mora ispuniti elementarni i nezaobilazni uslov odlučivanja na Konferenciji, propisan i Zakonom i Poslovnikom, a to je da se odluke donose većinom glasova prisutnih.
“U ovoj situaciji neophodno je bilo da kandidat dobije preko 42 glasa, obzirom da su bila prisutna 82 državna tužioca, pa je jasno da je 36 glasova koliko je dobila tužiteljka Ivanović, ispod minimuma propisanog kako Zakonom o državnom tužilaštvu, tako i Poslovnikom o radu Konferencije državnih tužilaca. Ovakvim postupanjem, tadašnji VD VDT Dražen Burić, povrijedio je gore citirane odredbe Zakona o državnom tužilaštvu i Poslovnik o radu Konferencije državnih tužilaca i protivzakonito „ugurao“ tužiteljku Ivanović u Tužilački savjet, radi njene uloge koju je imala od početka, da spriječi konstatovanje prestanka mandata tužiocu Buriću, te da opstruira promjene u tužilačkoj organizaciji, na način što bi tužilac Burić dobio novi mandat da bude VD VDT, a Milivoje Katnić ostao da bude GST. Na njihovu žalost, a našu radost, nije im pošlo za rukom”, kazao je Milović.
Dodao je da nakon ovih nespornih činjenica tužilac Burić mora da odgovara za protivzakonito rukovođenje IX Konferencijom državnih tužilaca.
Ivanović da podnese ostavku, Jovanović da ispravi nepravilnost
Milović je poručio da tužiteljka Ivanović, nakon ovih dokaza, mora odmah da podnese ostavku i relaksira budući rad i odluke Tužilačkog savjeta od nepravilnosti.
“Njeno dalje prisustvo na sjednicama Tužilačkog savjeta, bacilo bi sjenku nad njegovim funkiconisanjem. Ukoliko Ivanović to ne uradi, aktuelna VD VDT Maja Jovanović, mora u što kraćem roku sazvati sjednicu Tužilačkog savjeta, upoznati sa Zapisnikom IX Konferencije državnih tužilaca sve članove Tužilačkog savjeta i konstatovati da je državna tužiteljka Ivanović protivzakonito član Tužilačkog savjeta, a nakon toga po hitnom postupku zakazati Konferenciju državnih tužilaca i pokreneti postupak izbora novog člana Tužilačkog savjeta iz reda državnih tužilaca, umjesto sada kompromitovane tužiteljke Ivanović”, rekao je Milović.
Dodao je da takođe, članovi Tužilačkog savjeta iz reda uglednih pravnika, predstavnik NVO i predstavnik Ministarstva pravde, kao i cjelokupna stručna javnost, ne smiju ostati nijemi na ovakvu kompromitaciju rada Tužilačkog savjeta, i moraju spriječiti pravne posljedice koje će nastati zbog svih odluka koje se donesu na sjednicama Tužilačkog savjeta, a za koje bude glasala tužiteljka Ivanović.
“Njeno dalje prisustvo u Tužilačkom savjetu, kompromituje cjelokupni pravosudni sistem države koja je kandidat za članstvo u EU, a čije se institucije i njeni rukovodioci ponašaju kao da se radi o afričkim ili bliskoistočnim integracijama”, zaključio je Milović.
Zarobljeno pravosuđe
Slučajevi poput ovog, kao i slučaj Vesne Medenice, Blaža Jovanića i drugih, jasno pokazuju, da je crnogorsko pravosuđe daleko od EU standarda, te da u okviru pravosuđa djeluju organizovane grupe koje se ponašaju nalik onima koje bi trebalo po zakonu da gone.
“Crnogorske institucije su i dalje pod kontrolom vješto građene koruptivne i partijske mreže stare više decenija, a koja je u službi jedne korumpirane politike, i organizovanog kriminala kao sponzora ove korumpirane i partijske mreže, koja ih za uzvrat štiti.
Kada se određeni tužioci ponašaju po modelu članova mafije – protivzakonito djeluju, kriju zapisnike, prikrivaju nepravilnosti i na kraju brane do zadnjeg takvo ponašanje, umjesto da odmah pristupe otklanjanju svake moguće indicije o protivzakonitosti i nepravilnosti, jasno je da su reforme crnogorskog pravosuđa daleko od reformi kakve su sprovele recimo Rumunija ili Hrvatska pred ulazak u EU”, istakao je Milović.
Autor: Vl. O.
