Planirano je da se u Podgorici gradi postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda (PPOV), čija je lokacija precizno određena u industrijskoj zoni Kombinata aluminijuma Podgorica (KAP), na lijevoj obali rijeke Morače. Prema Elaboratu procjene uticaja na životnu sredinu, odabrana parcela zauzima 12,7 hektara, dok je predviđena bruto površina samog objekta 6.500 m².
Parcela je, kako je precizirano u Elaboratu, u vlasništvu Glavnog grada Podgorice i KAP-a, a najbliži uknjiženi stambeni objekat, udaljen svega 141 metar, već je porušen.
“Zemljište se trenutno koristi kao nekorišćena livada, bez posebne vrijednosti, dok se sa druge strane lokalnog puta, prema rijeci Morači, nalaze neuređene površine nasute građevinskim materijalom i otpadom”, navodi se u Elaboratu.
Okolina projekta uključuje nekoliko naselja: Botun (800 m jugozapadno), Srpska (1,3 km južno), Lekići (1,3 km zapadno) i Donji Kokoti (jedan km sjeverozapadno). Lokacija je povezana lokalnom saobraćajnicom koja spaja ova sela sa naseljima Zelenika i Dahna, što olakšava pristup i logistiku.
Direktor Agencije za zaštitu životne sredine, Milan Gazdić, juče je saopštio da je Agencija donijela pozitivno mišljenje za izgradnju postrojenja nakon višemjesečnih konsultacija sa domaćim i međunarodnim stručnjacima.
“Odluka je donesena tek nakon pažljive obrade svih komentara, primjedbi i prijedloga, uključujući i glas građana, posebno mještana Botuna”, rekao je Gazdić.
On je podsjetio da Podgorica još uvijek nije imala postrojenje koje odgovara broju stanovnika, te da se više od 60 odsto otpadnih voda neprečišćeno uliva u rijeku Moraču i dalje u Skadarsko jezero, ugrožavajući zdravlje stanovnika Zete i biodiverzitet ekosistema.
Gazdić je istakao da projekat predstavlja civilizacijsku potrebu i ključni korak u procesu evropskih integracija Crne Gore, kao i da je PPOV jedan od najvažnijih preduslova za pregovaračko poglavlje 27 – Životna sredina i klimatske promjene.
Agencija je nosiocu projekta, Glavnom gradu Podgorica, donijela rješenje broj 03-UPI-1971/36 od 5. septembra 2025. godine, kojim je data saglasnost na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za lokacije u industrijskoj zoni KAP-a, obuhvatajući urbanističke i katastarske parcele u KO Botun i KO Dajbabe.
Ipak, odluka izaziva kontroverze. Predsjednik Demokratske narodne partije, Milan Knežević, reagovao je optužbama na moguću korupciju i tvrdnjama da postrojenje predstavlja “ekološki genocid nad Zetom”. Knežević je poručio da će, ukoliko ne bude reakcije tužilaštva, podnijeti krivične prijave protiv članova komisije.
Sa druge strane, predsjednica Skupštine Glavnog grada, Jelena Borovinić Bojović, pozvala je na dijalog i dogovor, ističući da je rješenje za prečišćavanje otpadnih voda pitanje zdravlja ljudi i ekološke sigurnosti, te da se projekat mora komunicirati na jasan i sveobuhvatan način prema građanima.
Iz Opštine Zeta saopšteno je da se kolektor u Botunu neće graditi bez saglasnosti lokalne zajednice, naglašavajući da su reakcije mještana potpuno očekivane i da je neophodna institucionalna zaštita građana.
Iako političke tenzije prate projekat, lokacija postrojenja u industrijskoj zoni KAP-a, na parcelama KO Botun, ostaje ključna tačka za realizaciju projekta koji će, prema ocjenama stručnjaka, značajno poboljšati kvalitet života u Podgorici i Zeti.
Zeta je samostalna opština od avgusta 2022. ali razgraničenje sa Glavnim gradom još nije završeno.
Izvor: CdM
