Tajni ratni dokumenti s detaljima planova SAD i NATO za jačanje ukrajinske vojske uoči planirane ofanzive protiv ruskih snaga su ove sedmice objavljeni na društvenim medijima, potvrdili su za Njujork tajms viši zvaničnici administracije američkog predsjednika Džozefa Bajdena.
Pentagon istražuje ko bi mogao biti iza curenja dokumenata koji su se pojavili na Tviteru i Telegramu, aplikaciji s više od 500 miliona korisnika koja se masovno koristi u Rusiji.
Analitičari navode kako se čini da su dokumenti modifikovani u odnosu na originalni format. U verzijama dokumenata koji su procurili su američke procjene ukrajinskih žrtava preuveličane, a ruskih umanjene, navode analitičari s kojima je razgovarao Njujork tajms, prenosi Index.
Modifikacije upućuju na mogući pokušaj širenja dezinformacija u režiji Moskve, navode analitičari. No objava dijela originalnih dokumenata, koji uključuju fotografije grafikona očekivanih isporuka oružja, procjene snage bataljona i drugih planova, predstavljaju značajan bezbjednosni propust američkih obavještajnih službi, piše taj list.
Zvaničnici Bajdenove administracije rade na uklanjanju dokumenata s društvenih mreža, ali do četvrtka kasno uveče nisu uspjeli u potpunosti.
“Svjesni smo izvještaja o dokumentima na društvenim mrežama, Pentagon istražuje o čemu se radi”, rekla je za Njujork tajms Sabrina Sing, portparpol Pentagona.
U dokumentima nema konkretnih borbenih planova u kojima bi stajalo kako, kad i gdje Ukrajinci planiraju pokrenuti svoju ofanzivu, za koju američki zvaničnici kažu da je “vjerovatna” u narednih oko mjesec dana. Dokumenti su, javlja Njujork tajms, stari oko pet sedmica, stoga donose američki i ukrajinski pogled na ofanzivu koji datira oko 1. marta, odnosno donosi pregled onog što bi Ukrajincima moglo trebati za ofanzivu, prenosi N1 Zagreb.
Ipak, uvježbanim očima ruskih vojnih planera, generala ili obavještajnih analitičara, ti dokumenti mogli bi da omoguće brojne informacije koje dotad nisu imali. Primjera radi, dokumenti napominju brzinu kojom Ukrajinci troše rakete za HIMARS, napredni američki sistem višecevnih bacača raketa, kojima Ukrajinci iz velike udaljenosti mogu da napadnu mete poput skladišta municije, infrastrukture ili koncentracije vojnog osoblja.
Pentagon dosad nije javno objavio koliko brzo Ukrajinci troše streljivo za HIMARS-e, ali u dokumentima koji su procurili se to eksplicite navodi. Analitičari su jutros rekli da je teško procijeniti uticaj curenja dokumenata na razvoj situacije na bojnom polju, kako sada tako i u narednim mjesecima.
Rusi u nedavnoj ofanzivi nisu uspjeli da ostvare značajne napretke na istoku Ukrajine, a zapadni analitičari se pitaju da li ruska vojska, nakon ogromnih gubitaka, sposobna pokrenuti još jednu ofenzivu ili pružiti značajniji otpor planiranoj ukrajinskoj protuofenzivi.
Dokumenti selektivno modifikovani
Nejasno je kako su dokumenti završili na društvenim mrežama. No ono što se zna je da su ih počeli dijeliti prokremaljski kanali, navode vojni analitičari, koji upozoravaju da su dokumenti koje su objavili ruski izvori možda selektivno modifikovani kako bi predstavili dezinformaciju iza koje stoji Kremlj.
“Nezavino od toga da li dokumenti autentični ili ne, treba biti vrlo oprezan sa svime što objavljuju ruski izvori”, rekao je za Njujrok tajms Majkl Kofman, direktor katedre za ruske studije pri CNA-u, istraživačkom institutu u Arlingtonu.
Primjera radi, u jednom od dokumenata navodi se da je u Ukrajini ubijeno između 16.000 i 17.500 ruskih vojnika, dok su Ukrajinci pretrpjeli oko 71.500 vojnih žrtava. I Pentagon i drugi analitičari procjenjuju da su ruski gubici znatno veći – oko 200.000 ubijenih i ranjenih, dok se ukrajinski gubici procjenjuju na oko 100.000 ubijenih i ranjenih, prenosi Index.
Nezavisno od toga, analitičari navode kako se djelovi dokumenata čine autentičnima, te bi Rusima mogli dati važne informacije poput vremenskog okvira za isporuku oružja, važnih podataka o ukrajinskim snagama koje se pripremaju za protivofanzivu i slične vojne detalje.
Jedan dokument s oznakom “strogo povjerljivo” donosi informaciju o “statusu konflikta na dan 1. marta”. Tog dana su ukrajinski zvaničnici bili u američkoj vojnoj bazi u njemačkom Visbadenu, gdje su učestvovali u vježbi vojnih igara. Dan kasnije su zapovjednik Združenog štaba američke vojske Mark Mili i general Kristofer Kavoli, vrhovni zapovjednik savezničkih snaga u Evropi, takođe posjetili tu bazu.
Drugi dokument uključuje navode o jedinicama ukrajinskih snaga, opremu i obuku, s rasporedima za razdoblje od januara do aprila. Dokument sadrži rezime o okupljanju 12 borbenih brigada, a njih devet navodno obučavaju i snabdijevaju Sjedinjene Države i drugi saveznici iz NATO-a. Od tih devet brigada, prema dokumentima, šest će biti spremno do 31. marta, a ostale do 30. aprila. Ukrajinska brigada ima oko 4.000 do 5.000 vojnika, kažu analitičari.
U dokumentu se navodi da će vrijeme isporuke opreme uticati na obuku i spremnost kako bi se ispunio vremenski rok. Ukupna oprema potrebna za devet brigada, navodi se u dokumentu, bila je više od 250 tenkova i više od 350 mehanizovanih vozila.
Prvo rusko značajno otkriće od početka rata
To što bi dokumenti mogli biti objavljeni na široko dostupnim kanalima društvenih medija i vjerovatno doći u ruke ruskih zvaničnika, veliki je uspjeh za Moskvu u vrijeme kada se činilo da Rusija zaostaje za Sjedinjenim Državama u prikupljanju obavještajnih podataka u Ukrajini.
Curenje je prvo značajno rusko obavještajno otkriće koje je objavljeno od početka rata. Tokom rata, Sjedinjene Države su Ukrajini dostavljale informacije o zapovjednim mjestima, skladištima municije i drugim ključnim čvorištima u ruskim vojnim linijama.
Takva obavještajna informacija u realnom vremenu omogućila je Ukrajincima da gađaju ruske snage, ubijaju generale i prisile da se zalihe municije premjeste dalje od ruskih linija bojnog polja, iako američki zvaničnici kažu da je Ukrajina odigrala odlučujuću ulogu u planiranju i izvršenju tih napada.
Ali na početku rata ukrajinski zvaničnici oklijevali su da podijele svoje borbene planove sa Sjedinjenim Državama, iz straha od curenja informacija, rekli su američki i evropski zvaničnici. Još prošlog ljeta američki obavještajni zvaničnici rekli su da često bolje razumijeju ruske vojne planove nego ukrajinske.
Zabrinuti da bi dijeljenje njihovih operativnih planova takođe moglo da istakne slabosti i obeshrabriti nastavak američke podrške, Ukrajinci su ih pomno čuvali čak i dok su američki obavještajci prikupljali precizne pojedinosti o tome šta Kremlj naređuje, a ruski zapovjednici planiraju.
Razmjena obavještajnih podataka između Ukrajine i Sjedinjenih Država znatno je olabavila prošle jeseni, a dvije zemlje blisko sarađuju na opcijama za ukrajinsku ofanzivu.
No curenje obavještajnih podataka ove vrste, objavljeno na društvenim mrežama i dostupno širom svijeta, sigurno će naštetiti razmjeni obavještajnih podataka između Ukrajine i Sjedinjenih Država.
Izvor: N1
