Državljani zemalja Istočne Evrope i Turske koji borave na području Crne Gore dovode se u vezu sa sprovođenjem aktivnosti pranja novca posredstvom međusobno povezanih pravnih lica registrovanih na teritoriji Crne Gore u čijim vlasničkim i upravljačkim strukturama imaju učešće. To se navodi u najnovijem izvještaju Procjena opasnosti od teškog i organizovanog kriminala u Crnoj Gori SOCTA 2024 koji je objavila Vlada Crne Gore.
U izvještaju je istaknuto da je rizik od involviranosti članova OKG u pranje novca izražen kroz mogućnost njihovog učešća u of-šore firmama, otvaranju firmi koje u Crnoj Gori posluju u različitim oblastima, pa sve do kupovine pokretnih i nepokretnih stvari i drugih luksuznih dobara. Navodi se i da članovi kriminalnih grupa najčešće novac stečen kriminalnim aktivnostima ulažu u investicione objekte, sportske klubove, kladionice, kockarnice, kupovinu nekretnina, turizam i ugostiteljske objekte, taksi i rent a car udruženja, privredna društva koja se bave reciklažom sekundarnih sirovina, kupovinu skupocjenih automobila i slično.
Takođe, u vlasničkim strukturama firmi nalaze se članovi porodice ili druge njima bliske osobe, koje su, kako se navodi, često i vlasnici vrijednih nepokretnosti, stečenih novcem koji je prihodovan kriminalnim aktivnostima.
„Državljani zemalja Istočne Evrope i Turske koji borave na području Crne Gore, dovode se u vezu sa sprovođenjem aktivnosti pranja novca posredstvom međusobno povezanih pravnih lica registrovanih na teritoriji Crne Gore u čijim vlasničkim i upravljačkim strukturama imaju učešće, a koje uglavnom posluju u oblastima konsaltinga, finansijskog poslovanja i poreskog upravljanja, izgradnje i trgovine nekretninama i trgovine motornim vozilima“, piše u pomenutom izvještaju.
Kada je riječ o pranju novca, kao sektori koji su posebno ranjivi, prepoznati su sljedeći sektori:
Bankarski sektor posebno je izložen riziku za integraciju novca sumnjivog porijekla, jer pruža, kako navode u dokumentu, mogućnost kriminalnim strukturama da najveći dio novčanih sredstava bez adekvatnog porijekla plasiraju u legalne tokove kroz različite bankarske transakcije.
„Iako je u bankarskom sektoru u Crnoj Gori uspostavljen unaprijeđeni sistem za sprečavanje pranja novca, i dalje postoji prostor za njegovo unapređenje, naročito u dijelu efikasnosti. Bankarski sistem je u stalnom razvoju, i banke u kontinuitetu šire ponudu svojih usluga, čime se otvaraju mogućnosti za pronalazak novih modaliteta u svrhu pranja novca“, pojašnjeno je u pomenutom dokumentu.
Takođe, sektor igara na sreću je zbog upotrebe gotovine i nedovoljno unaprijeđenog zakonskog okvira označen kao visokorizičan. Navodno postoji potencijalna prijetnja i trend da se nelegalno stečeni novac posredstvom sektora igara za sreću integriše u legalne tokove.
„Navedeni sektor, sa posebnim fokusom na kazina, rizičan je zbog velikih gotovinskih transakcija naročito od strane nerezidentnih lica, što dodatno usložnjava utvrđivanje porijekla novca. Modus podrazumijeva online registraciju i transferisanje većeg iznosa novca na otvoreni nalog, najčešće kroz različite oblike elektronskih transakcija, ulaganje manjih novčanih iznosa i povlačenje prethodno transferisanih novčanih sredstava kao „dobitak“ ostvaren kroz učešće na igrama na sreću“, ističu u izvještaju.
Gotovo identičan modus sprovodi se, dodaju, i kroz otvaranje više podnaloga – registraciju više virtuelnih igrača iza kojih stoji jedna osoba, a koja učešćem u virtuelnim igrama na sreću namjerno pravi gubitke. Takon toga, preuzima ulogu drugog igrača i povlači sredstava sa njegovog naloga, a u trećim državama uz isplatnicu.
„Sektor tržišta virtuelnih valuta predstavlja potencijalnu prijetnju od sprovođenja aktivnosti pranja novca na koju vjerovatno neće ostati imuna ni Crna Gora u narednom periodu. Ubrzani razvoj tehnike i tehnologije omogućava kreiranje velikog broja virtuelnih valuta i teško je predvidjeti u kom smjeru će se dalje razvijati ovo tržište. Ključnu ulogu u transformaciji tradicionalnih sektora, posebno u finansijskom kontekstu trenutno imaju kriptovalute i blockchain tehnologija“, kaže se u izvještaju.
Na ovaj način, upozoravaju u pomenutom izvještaju, omogućeno je da digitalna imovina i kriptovalute predstavljaju oblik imovine koji može funkcionisati kao sredstvo razmjene, dok kripto berze i platforme za trgovanje (Binance i Coinbase) pružaju usluge slične tradicionalnim finansijskim berzama. Indikativno je da trgovina u internet prostoru ne pruža velike mogućnosti za otkrivanje lica koja sprovode aktivnosti pranja novca.
Osim toga, sektor tržišta nekretnina je zbog svog intenzivnog razvoja i generisanja velike količine novca i dalje atraktivan i predstavlja vodeći trend kada je u pitanju investiranje. Ulaganje se, objašnjavaju, najčešće vrši putem polaganja gotovine, davanjem zajmova ili međunarodnim transferima novca nepoznatog porijekla.
„Sektor tržišta kapitala, prevashodno zbog nedovoljno zaokruženog zakonodavstva, lako dostupnih i prenosivih proizvoda, otežanog identifikovanja stvarnih vlasnika i off-shore investitora, takođe je podložan za aktivnosti pranja novca. Posebno rizične su „custody“ usluge poslovnih banaka, u kojima čak i fizička lica, kako rezidentni tako i nerezidenti, mogu kupovati državne obveznice Crne Gore, sa određenim rokom dospijeća“, ističe se u SOCTA 2024 izvještaju.
Modus operandi podrazumijeva isplatu, što bi mogla da bude i krajnja faza u procesu pranja novca, jer će sa rokom dospijeća fizičko lice kao porijeklo prikazati „isplata kamate od državnih obveznica“. Prilikom sprovođenja aktivnosti pranja novca koristi se veliki broj metoda, od kojih neke karakteriše visok nivo složenosti i konstantna promjenljivost, navodi se u izvještaju.
Izvor: RTCG
