Trenutna politička situacija u Crnoj Gori je prilično složena. Opšte je poznato da je Vlada u tehničkom mandatu, a da je bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović neustavnim ukazom raspustio granu vlasti koji je zapravo jedina i funkcionisala u punom mandatu – Skupštinu Crne Gore. Pored svih političkih turbulencija koje smo gledali u protekle dvije godine, Skupština je svakako usvojila veliki broj kvalitetnih zakonskih rješenja u korist građana Crne Gore i to je neosporna činjenica, kazala je u razgovoru za „Dan“ poslanica Socijalističke narodne partije (SNP) Milosava Paunović.
Kako je ocijenila, Vlada na najkvalitetniji način sprovodi odluke usvojene u parlamentu, što je pokazalo dobru komunikaciju između dobronamjernih poslanika i Vlade.
– Moram da naglasim da je 43. Vlada Crne Gore za samo godinu dana ostvarila ogromne rezultate, iako su pokušali da je ometu izglasavanjem nepovjerenja od strane DPS-a, a, nažalost, i dijela partija iz većine od 30. avgusta. Ovaj potez odlazećeg predsjednika države ne može se drugačije tumačiti osim kao namjera da produbi nestabilne političke prilike i pokušaj stvaranja haosa, ali i kao namjera da se zaustavi borba protiv organizovanog kriminala i korupcije, kao i sveopšte reforme i napretka države – istakla je Paunović.
Naša sagovornica smatra da situacija može da se popravi tako što će sve političke partije istupiti otrovne strelice i preuzeti odgovornost za ekonomski prosperitet Crne Gore.
– Takođe, i odgovornost za borbu sa organizovanim kriminalom i korupcijom, nastavak evropskog puta države i zajedničku borbu za socijalnu pravdu i vladavinu prava u Crnoj Gori. Nadam se da će nakon predstojećih vanrednih parlamentarnih izbora situacija biti bolja i da će građani na pravi način ocijeniti ko se suštinski i praktično, a ko retorički i deklarativno borio za prosperitet Crne Gore – kazala je Paunović.
Odlazeći predsjednik države Milo Đukanović je raspustio Skupštinu i zakazao parlamentarne izbore za 11. jun. Naša sagovornica kaže da je SNP počeo sa pripremama za predstojeće parlamentarne izbore.
– Održana je sjednica glavnog odbora stranke, gdje su formirani određeni timovi i donijete odluke koje će sprovesti opštinski odbori. Kao iskusna partija u izbornim procesima, sa veoma razvijenom partijskom infrastrukturom, svakako nam neće biti problem organizacija nastupa na predstojećim izborima, za koje ćemo biti spremni održali se oni 11. juna ili kasnije. O tome da li će SNP nastupiti u određenim predizbornim koalicijama ili neće još uvijek nijesmo odlučivali. Kada se steknu uslovi za to, odluku će, u skladu sa statutom, donijeti organi partije, tj. glavni odbor. Odluka će svakako biti blagovremena, s obzirom na to da postoji mogućnost da izbori budu 11. juna – rekla je Paunović.
Ona naglašava da je SNP u svakom slučaju spreman za izbore i da nemaju sumnju da će građani prepoznati iskreni rad i trud njihovih ministara, poslanika i funkcionera u prethodnom periodu.
– SNP je 25 godina dio naroda i nosi simbol borbe protiv bivšeg režima i svega lošeg u Crnoj Gori. Glasači SNP-a su najistrajniji i najiskreniji borci za pravdu, koji su ostali dosledni sve ovo vrijeme i najviše propatili za ovih 30 godina od bivšeg režima, i samim tim smo uvijek spremni za nove političke borbe – kaže Paunović.
Kolegijum predsjednice Skupštine trebalo bi da razmatra opciju dijela parlamentarne većine o donošenju akta kojim bi se poništio ukaz odlazećeg predsjednika države Mila Đukanovića o raspuštanju parlamenta. Ako bude postignut dogovor na kolegijumu, akt će biti upućen plenumu na izjašnjenje. Ako bi Skupština usvojila takav akt, ne bi važila ni odluka o raspisivanju izbora za 11. jun, pa bi izbore raspisao novi predsjednik Jakov Milatović, koji na dužnost stupa 21. maja. Međutim, trenutno je tako nešto malo vjerovatno. Upitana hoće li izbori biti odloženi, naša sagovornica odgovara da je lopta, s obzirom na način na koji se Ustavni sud izjasnio o Đukanovićevom ukazu, bačena u dvorište novog predsjednika države.
– Milatović treba da se izjasni koje će korake preduzeti vezano za neustavni akt kojim je raspuštena Skupština. Određeni poslanički klubovi su se već izjasnili da u parlamentu neće glasati za predlog predsjednika Vlade Dritana Abazovića da se poništi ovakav akt i da Skupština sama sebi skrati mandat i odredi novi ili makar isti datum izbora. Smatram da smo mogli naći pravni i ustavni način i sa malo više dostojanstva se odnijeti prema ovakvom aktu od strane bivšeg predsjednika i ne dozvoliti da bukvalno na isteku svog mandata sprovodi samovolju i neustavno raspušta parlament. Na kolegama je da odluče o ovome i vidjećemo šta će biti – kazala je Paunović.
Prema njenim riječima, kada je došlo do drugog kruga predsjedničkih izbora, svima je bilo jasno kakav će rezultat biti.
– Govorim suštinski, ne procentualno. Ovo iz razloga jer se u principu radilo o tome da su građani glasali za i protiv Mila Đukanovića i poslali poruku da ga više ne žele na ključnim pozicijama u državi. Takođe, izbori su pokazali da je zajednički rad političkih partija na zajedničkom cilju i te kako moguć i za dobro Crne Gore bi taj trend trebalo da se nastavi i na drugim poljima – ističe Paunović.
Ova poslanica je bila koordinator rada na zakonu o Skupštini, koji nije izrađen.
– O potrebi za zakonom o Skupštini pričaju sve političke partije već duže vrijeme. Međutim, onda kada je formirana radna grupa za izradu zakona o Skupštini, i pored toga što je održano sedam sjednica radne grupe, sa čime je javnost svaki put bila upoznata, i pored toga što smo imali priliku da uporedimo svoja iskustva sa predstavnicima mađarskog, češkog i hrvatskog ministarstva pravde i inostranih poslova u Budimpešti, i brojnih sastanaka i dopisa zainteresovanih međunarodnih organizacijan i nevladinih organizacija, jednostavno nije bilo političke volje i spremnosti da se ovaj posao privede kraju – rekla je Paunović.
Kako je dodala, rok za izradu zakona o Skupštini je bio dosta kratak, nepuna dva mjeseca, što je za ovako ozbiljan posao i za jedan od sistemskih zakona prilično malo vremena.
– Pritom su se otvorila brojna pitanja, a najviše problem sadržinskog razgraničenja između ovog zakona i već postojećeg poslovnika o radu Skupštine. Moram reći i da je veliki problem u izradi ovog zakona vezan upravo za najvažnija pitanja deblokade sistema u određenim situacijama, upravo Ustav Crne Gore, jer način na koji je napisan ne dozvoljava rješavanje nekih važnih pitanja. Već nekoliko puta sam naglasila da će ovaj zakon morati da sačeka neka politički stabilnija vremena u parlamentu, ili bar vremena gdje se neće svako malo održavati neki izbori, bilo lokalni, bilo parlamentarni. Svaka politička nestabilnost negativno se odrazi na rad parlamenta. Ostaje zadatak za budući saziv Skupštine da riješi ovo pitanje, ili u formi novog zakona o Skupštini ili kroz unpređenje poslovnika, kako se ne bi više dešavale razne nejasnoće i apsurdne situacie koje smo imali prilike da gledamo godinama unazad. Isto važi i za zakon o Vladi – kazala je Paunović.
Popunjavanje Ustavnog suda će sačekati novi saziv parlamenta
Ustavni sud trenutno ima šest sudija, pa i dalje nije popunjen, za šta je potreban još jedan sudija. S obzirom na to da opozicija trenutno ne dolazi u parlament, teško da će ovo pitanje biti riješeno prije parlamentarnih izbore. Paunović ističe da je ovo pitanje od krucijalnog značaja za deblokadu ove institucije, a ima i mnogo veći značaj uopšte.
– Ovakvo stanje doprinosi samo pravnoj nesigurnosti i odlaganju odluka od kojih zavisi i predstojeći izborni proces, kao i dalje važenje mnogih spornih zakona, ali i inicijativa o ustavnosti o kojima Ustavni sud tek treba da odlučuje. S obzirom na propisanu većinu koja u parlamentu treba da glasa za sudije Ustavnog suda, a i na činjenicu da opozicija bojkotuje rad parlamenta, jasno je da će ovo pitanje morati, nažalost, da sačeka sledeći saziv parlamenta i nadam se da će biti što je prije moguće riješeno – kazala je Paunović.
Izvor: Dan
