Pavel i Štajnmajer: NATO garancija da istočne zemlje EU neće uvući Evropu u rat sa Rusijom

Predsjednik Češke Petr Pavel i Njemačke Frank Valter Štajnmajer složili su se danas u Berlinu da je NATO i njegovo pojačano prisustvo na istočnom krilu glavni faktor koji umanjuje bojazan da bi neka od zemalja u tom delu Evrope mogla da uvuče kontinent u rat Rusije i Ukrajine.

„Obojica smo bili u istočnoevropskim državama i zemljama na istočnom krilu NATO. Angažovani smo obojica, kao i vojske Češke i Njemačke da zaštite te zemlje i spreče da se upletemo u rat u kome nismo zaraćena strana“, kazao je njemački predsjednik na zajedničkoj konferenciji za novinare sa predsjednikom Češke.

Pavel je rekao novinaru, koji je iznio bojazan da bi zemlje na istočnom krilu NATO mogle da uvuku Evropu u rat sa Rusijom, da je najveći doprinos osjećanju da su bezbjedne u tim zemljama obaveza kolektivne odbrane iz člana 5. sporazuma NATO.

„Za osjećaj bezbjednosti na istočnom krilu NATO glavno je prije svega uvjeravanje svih partnera da član 5. nedvosmisleno važi. Potpomognuto još i pojačanim prisustvom NATO na istočnom krilu, bilo u vidu borbenih grupa, zajedničkih vojnih vježbi ili pojačanim vojnim prisustvom kako bi se stavilo do znanja da se obaveza zaštite saveznika uzima ozbiljno“, kazao je češki predsjednik.

Njemački predsjednik podsjetio je da je jedan o najvećih izazova s kojim su suočene sve zemlje Evropske unije, kako je kazao, brutalni napadački rat Rusije protiv Ukrajine.

„Morali smo da se iznova orijentišemo jer brutalni napadački rat i napad na Ukrajinu predstavlja rusko narušavanje mirovnog poretka koji je vladao poslednjih decenija. Moramo više da investiramo u našu bezbjednost, to znači da iz sve snage doprinosimo zaštiti cijele teritorije NATO. To je odgovornost Njemačke, doprinos u NATO i prisustvo na istočnom krilu“, rekao je Štajnmajer.

Novi češki predsjednik Pavel kazao je da vjeruje da bi Njemačka mogla da odigra veliku ulogu u osamostaljenju Evrope u oblasti bezbjednosti, a da podržava i njenu ulogu u odgovorima na druge izazove.

„Predsjednik je to nazvao njemačkom odgovornošću, a ja dodajem neka to zove kako god hoće ako Njemačka bude igrala vodeću ulogu. Srednja Evropa je odigrala važnu ulogu posle napada Rusije na Ukrajinu i to joj je podiglo sampouzdanje. Ali smatram da bi bilo nesrećno da se upustimo u neko suparništvo Zapadne i Srednje Evrope. Samopouzdanje treba da iskoristimo da učvrstimo odnose ne samo kada je u pitanju Rusija nego i zbog rivaliteta sa Kinom, što će zahtijevati da vučemo za isti kraj užeta“, rekao je Pavel.

Samo dan ranije poljski premijer Mateuš Moravjecki u Berlinu je oštro kritikovao EU i Njemačku da svojim inicijativama za dublju integraciju i promjenu mehanizma glasanja sa konsenzusa na većinsko nastoje da dominiraju ostalima u Evropi i ponavljaju tako greške iz prošlosti.

Za razliku od poljskih zvaničnika, češki predsjednik podržao je te inicijative i Njemačku i opravdao očekivanja da se prvo sa odlaskom češkog populističkog premijera Andreja Babiša u jesen 2021. godine i sada u martu odlaskom češkog predsjednika Miloša Zemana Češka vraća u glavnu struju u EU.

„Pišemo pomalo novo poglavlje evropske istorije, a Njemačka može da odigra odlučujuću ulogu“, kazao je češki predsjednik o pomoći koju obije zemlje, i u oružju i finansijsku i humanitarnu, pružaju Ukrajini.

Predsjednik Pavel od polaganja zakletve 9. marta obilazi redom prvo susjede Češke i posle tradicionalno prve posjete Slovačkoj, boravio je u Varšavi a od juče je u dvodnevnoj posjeti Njemačkoj.

Izvor: Danas

Subscribe
Notify of
guest
Nije obavezno
0 Komentara
Najstariji
Najnoviji Najviše glasova
Inline Feedbacks
View all comments

Pratite PRESS online portal na Facebook-u.

Marketing

Sve informacije vezane za oglašavanje na našem sajtu možete dobiti putem email-a: marketing@press.co.me

 

PRIJAVI PROBLEM!

Uređivački tim Press Onlin Portal-a garantuje anonimnost svima koji prijave problem i obavezuje se da će po važećem “Zakonu o zaštiti podataka i ličnosti” štititi izvor.

Prioritet će imati prijave za nezakonite procedure javnih tendera.