
Suđenje bivšoj direktorici Agencije za sprečavanje korupcije Jeleni Perović i njenoj saradnici Nini Paović trebalo bi da počne 11. septembra u podgoričkom Višem sudu potvrđeno je “Vijestima” iz te institucije.
Paović i Perović je suđenje odloženo krajem jula uz obrazloženje da postoji osnovana sumnja u nepristrasnost sudije Nikole Boričića koji je, kako je tvrdio advokat Paović Petar Martinović, ranije bio stranka u upravnom postupku pred ASK-om.
Na isti način je odlagana i kontrola optužnice u predmetu koji se vodi protiv te dvije bivše zaposlene u Agenciji od decembra do aprila, a svakog puta je razlog je bio izuzeće sudija.
Najprije je u decembru advokat Nikola Martinović tražio izuzeće sudije Zorana Radovića jer je već ranije odlučivao o mjerama ograničenja slobode kretanja bivše direktorice ASK-a. Apelacioni sud je usvojio zahtjev za izuzeće Radovića, a predmet kontrole optužnice dodijeljen je vanraspravnom vijeću sudije Vesne Kovačević.
Kovačević se izuzela iz postupanja jer je učestvovala u produženju mjera nadzora za okrivljenu Perović, a sudija Nenad Vujanović se izuzeo iz predmeta jer je u Osnovnom sudu u Podgorici radio sa Perović, bili su kolege i prijatelji.
U februaru je, zatim, odložena kontrola optužnice jer je Martinović zatražio izuzeće sutkinje Nade Rabrenović.
Početkom aprila je ročište za kontrolu optužnice održano, i optužnica je potvrđena 22. aprila.
Taj predmet je sada zadužio sudija Simo Rašović, saopšteno je “Vijestima” iz Višeg suda.
Ta institucija je u aprilu potvrdila optužnicu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) protiv njih za krivična djela zloupotreba službenog položaja i produženo krivično djelo falsifikovanje službene isprave.
U optužnici SDT-a navodi se da postoji osnovana sumnja da su Perović i Paović, u periodu od više godina, protivpravno koristile službeni položaj i nanijele štetu državi Crnoj Gori. Prema navodima optužnice, Perović je od 21. avgusta 2020. do 20. marta 2023. godine, dok je obavljala funkciju direktorice ASK-a, protivpravnim iskorišćavanjem položaja i prekoračenjem ovlašćenja donosila rješenja o isplati uvećane zarade i varijabilnog dijela zarade za sebe, iako je za ta ovlašćenja bio nadležan Savjet Agencije. U ta rješenja unosila je neistinite podatke o broju prekovremenih radnih časova, čime je sebi pribavila imovinsku korist u ukupnom iznosu od 5.796,53 eura.
Optužnica dalje precizira da je u periodu od 22. novembra 2021. do 20. marta 2023. godine donosila rješenja o isplati uvećane zarade i za svoje pomoćnike, među kojima su bili optužena Paović i Boris Vukašinović, unoseći takođe neistinite podatke o broju prekovremenih sati. Paović je na taj način isplaćeno 4.704 eura, a Vukašinoviću 5.109 eura. Navodi se i da je Perović od avgusta 2020. do jula 2023. donosila privremena rješenja o naknadama predsjedniku i članovima Savjeta Agencije, iako je za to bila nadležna Skupština Crne Gore. Tim odlukama pribavila je predsjedniku Savjeta korist od 15.943,22 eura, a članovima ukupno 26.578,48 eura…
Izvor: Vijesti