Iako je stalni osjećaj tuge čest simptom depresije, javljaju se i drugi simptomi.
Riječ depresija uvriježena je u svakodnevnom govoru, pa iako se radi o nazivu bolesti, odnosno mentalnog poremećaja, često se koristi za opis određenog raspoloženja, tuge ili bezvoljnosti.
Možda je i to, kao posljedica neznanja, uzrok postojanja mnogih mitova vezanih za depresiju, što doprinosi tome da se oboljeli suočavaju s predrasudama i još uvijek bivaju stigmatizovani.
Koji su najčešći mitovi o depresiji i zašto u njih ne bi trebalo vjerovati objasnila je za Centar zdravlja specijalista psihijatrije dr Romana Despetović Jotanović.
Depresija nije prava bolest, nego stvar tuge ili lijenosti
“Bitno je reći da je depresija bolest, a ne prolazni period lošeg raspoloženja”, kaže doktorka Despetović Jotanović i dodaje da mnogi smatraju da od depresije boluju ‘slabići, pa često oni koji dolaze da potraže pomoć psihijatra imaju osjećaj krivice jer su sebi dozvolili da im se ‘to’ dogodi”.
Iako je stalni osjećaj tuge čest simptom depresije, javljaju se i drugi simptomi poput promjena u apetitu i kvalitetu sna, emocionalnih simptome kao što su osjećaj bezvrjednosti, kao i promjene u ponašanju, na primjer, gubitak interesa za uobičajene aktivnosti i obavljanje svakodnevnih obveza, što se često pogrešno tumači kao lijenost.
“Depresija ponekad nema nikakvu vezu s faktorima iz okruženja i može se javiti u periodima života kada se čini da je sve u redu i da nema nikakvog razloga za tugu ili žalost. Posebno je važno naglasiti da nije nečiji izbor niti znak slabosti ili lijenosti”, ističe dr Despetović Jotanović
To je privremeno stanje koje će vremenom proći
“Depresija je, pojednostavljeno rečeno, najčešće posljedica neravnoteže neurotransmitera, hemijskih jedinjenja koji prenose nervne impulse. Takva neravnoteža se održava na funkcionisanje osobe, a uspješno se koriguje lijekovima, odnosno antidepresivima. To se može uporediti sa situacijom kada postoji nedostatak hormona štitne žlijezde, što utiče na hormonalnu ravnotežu organizma, pa se problem rješava uzimanjem hormona u vidu suplementa“, objašnjava ona.
Kao što se problem sa štitnom žlijezdom neće riješiti sam od sebe, tako neće ni depresija. To je zdravstveno stanje koje zahtijeva liječenje i podršku, a simptomi depresije će se vjerovatno pogoršati ako se ne liječe, pa je važno što ranije potražiti pomoć kako bi se to spriječilo.
Ranije navedeni simptomi ne moraju nužno biti povezani s depresijom jer je sasvim normalno da smo nekad tužni, umorni ili bezvoljni, ali ako su oni prisutni duže od dvije nedjelje, treba posumnjati na depresiju i obratiti se ljekaru.
Depresija se ne može izliječiti
Depresija je bolest koja se u najvećem broju slučajeva može izliječiti ili bar ublažiti, nije tačno da se ona ne može izliječiti. Depresija nije bolest “za cijeli život”, a prognoza je u većini slučajeva dobra i osobe se vraćaju svojim svakodnevnim aktivnostima.
“Najbolji način liječenja depresije je kombinacija lijekova i psihoterapije. Psihoterapija je ‘liječenje razgovorom’, a usmjerava se na jačanje postojećih i otkrivanje novih mehanizama nošenja sa stresom i životnim neprilikama. Postoje brojne vrste psihoterapije, a koju će osoba izabrati, zavisi od ličnih afiniteta”, smatra doktorka.
Kako navodi, „od lijekova se koriste antidepresivi, a njihov efekat počinje da se osjeća već kroz dvije do tri nedjelje.
„Postoji nekoliko grupa antidepresiva s različitim mehanizmima djelovanja, a ljekar koji propisuje antidepresiv će uzeti u obzir vodeće simptome depresije kod pacijenta, kao i faktore opšteg stanja poput starosti, drugih bolesti i postojeće terapije, te alergije na lijekove, i u skladu sa svime navedenim odabrati optimalnu terapiju”, dodaje ona.
Antidepresivi mijenjaju ličnost i izazivaju zavisnost
Mentalne bolesti u neznanju često povezujemo s ličnošću, a uzimanje lijekova poput antidepresiva, za koje se kaže da mijenjaju “hemiju mozga”, kod mnogih neopravdano izazivaju strah.
“Mehanizam djelovanja antidepresiva je uticaj na određene hemijske procese u mozgu, što dovodi do poboljšanja simptoma depresije. Antidepresivi nemaju nikakav uticaj na strukturu ličnosti, štaviše, mnogi ljudi se s poboljšanjem stanja nakon uzimanja antidepresiva ponovo osjećaju kao ona osoba prije simptoma ove bolesti“, kaže doktorka.
Ona dodaje da je „strah od zavisnosti od antidepresiva neutemeljen jer prava zavisnost, praćena žudnjom, zloupotrebom i povećanjem količine lijeka da bi se postigao efekat, nije zabilježena kod uzimanja antidepresiva, čak i ako se lijek uzima više mjeseci ili godina”.
Depresija pogađa samo žene
“Statistički gledano, od depresije dvostruko češće obolijevaju žene nego muškarci. To se može djelimično objasniti hormonskim razlikama, odnosno varijacijama hormona tokom života žene, ali i time da se kod muškaraca simptomi depresije ponekad drugačije manifestuju. Neki od primjera su agresivno ponašanje, pretjerano konzumiranje alkohola ili psihoaktivnih supstanci, hronična razdražljivost, a bitno je obratiti pažnju i na takav oblik promjena u funkcionisanju”, smatra dr Despetović Jotanović
U našoj kulturi muškarci se još uvijek vaspitavaju da budu “emocionalno snažni”, pa je mnogima neugodno da govore o svojim osjećanjima ili potraže pomoć, što je razlog zašto muškarci rjeđe prijavljuju probleme s depresijom.
Takva kulturna praksa je izrazito opasna jer i za muškarce depresija može imati vrlo ozbiljne posljedice. Štaviše, statistike pokazuju da su muškarci skloniji tome da počine samoubistvo.
Kada posumnjati na depresiju i šta učiniti?
“Tipični simptomi depresije su sniženo raspoloženje, s naglaskom na to da je u nekim slučajevima raspoloženje izraženije sniženo u jutarnjim satima, te oboljeli ističu kako se situacija tokom dana djelimično poboljšava”, objašnjava doktorka.
Uz to dolazi gubitak interesa i zadovoljstva u stvarima koje su oboljelu osobu prethodno veselile, osjećaj smanjene energije, pojačano umaranje, promjene apetita, koji može biti i smanjen i povećan, smetnje pri spavanju, smanjeno samopoštovanje, osjećaj krivice, pa čak i suicidne misli.
Ako kod sebe ili bliskih osoba prepoznate simptome depresije, ključni korak je potražiti stručnu pomoć.
Izvor: centarzdravlja.hr
