Ne vjerujem da će Kremlj – preko ljudi ili političkih grupa na koje ima uticaj – propustiti priliku da pokuša da i dalje drži Crnu Goru nekoj vrsti krizne situacije, poručio je Tonino Picula, poslanik Evropskog parlamenta i izvjestilac za Crnu Goru.
On je to rekao gostujući u emisiji “Intervju tjedna” Hrvatskog radija, komentarišući nedavnu izjavu specijalnog izaslanika Sjedinjenih Američkih Država za Zapadni Balkan Gabrijela Eskobara koji je rekao da očekuje da će Rusija pokušati da se umiješa u kampanju za predsjedničke izbore u Crnoj Gori.
“On je izrazio bojazan koju dijelimo s njim i mi mnogi koji pratimo zbivanja na Zapadnom Balkanu. Opšta procjena je da Rusija nema snage da ozbiljno interveniše na prilike na Zapadnom Balkanu, ali može da iritira ili da svojim mehanizmima utiče – preko medija ili preko određenih zamjenskih ili proksi igrača”, dodao je Picula, a prenosi RTNK.
Istakao je da se ne smije zaboraviti da je Crna Gora najnaprednija država kandidatkinja sa prostora Zapadnog Balkana i članica NATO.
“Desio se pokušaj udara 2016. koji još nema pravno sudski epilog, a situacija danas je svakako dramatičnija, ulozi su puno veći, ali vjerujem i svijest koja je u međuvremenu narasla da treba da se bori i protiv takvog uticaja, pa vjerujem da će to učiniti taj ruski pokupšaj manje uspješnim”, kaže Picula.
Na pitanje šta bi pobjeda Mila Đukanovića, na predsjedničkim izborima u Crnoj Gori, 19. marta, značila za evropski put Crne Gore rekao je…
“Tokom proteklih 20 ili 25 godina politički događaji ili uopšte jedna vrsta stabilnosti Crne Gore znala se izraziti u krilatici kolega iz stranke Mila Đukanovića koja je glasila – bilo kako bilo pobijediće Milo. Međutim, nakon 30. avgusta 2020. stvari u Crnoj Gori se ipak mijenjaju kada je na vlast došla heterogena koalicija koja nije bila u stanju da održe unutrašnji nivo povezanosti kako bi nastavili proevropsku agendu na način kako je to radila vlast do tih izbora”, kaže on.
Navodi kako se osjeća da i vlast koja je smijenjena prolazi kroz određenu krizu identiteta.
“A, predsjednički izbori biće reakcija građana na okolnosti u kojima žive protekle dvije godine. Riječ je ne samo o krizi političkih grupa, stranaka ili pojednih političara nego prije svega o krizi institucija. Mislim da će to izazvati potrebu da se veoma brzo nakon predsjedničkih raspišu i prijevremeni parlamentarni izbori kako bi došlo do formiranja stabilnog sastava Skupštine, koji će morati da počne da odgovara – ne zbog EU, već zbog građana – na cijeli set onoga što je kriza izbacila protekle dvije i po godine”, zaključio je Picula.
