Pjer August Renoar (fr. Pierre-Auguste Renoir *25. februar 1841. -† 3. decembar 1919.), francuski slikar, jedan od najistaknutijih impresionista i najvećih evropskih slikara XIX vijeka.
Njegov sin Žan Renoar je bio jedan od najpoznatijih francuskih filmskih režisera.
Život i djelo
Rodio se 1841. godine u Limožu u siromašnoj porodici krojača koji nije imao sredstava da izdržava porodicu pa je Renoar već kao mali dječak sa 13 godina morao da traži posao. Radio je u jednoj Pariskoj fabrici porcelana kao slikar porcelana. Kada je prestao da se ručno oslikava porcelan i počeo da se slika mehanički radio je kao slikar zidnih dekoracija i lepeza. 1862. godine se upisuje u školu lijepih umjetnosti u Parizu. Posjećivao je Luvr i tu upoznao djela mnogih slavnih slikara i pokušavao da slika stilom Rubensa. Upoznao se i sa slikarima koji su imali slične ideje o slikarstvu, Alfred Sislija, Frederik Bazila i Klod Monea. Sa njima je odlazio da slika u pleneru. 1864. godine je prvi put izlagao ali nije doživio uspjeh.
Između 1865. i 1870. godine Renoar često nije imao ni za boje. Scenska priroda ga je inspirisala za sliku Diana koja je napravljena tehnikom realiste Kurbea. Zimi 1867. stanovao je kod prijatelja Bazila u njegovom ateljeu i slikao portrete slikara i njegovih prijatelja.
1868. je sarađivao sa Klodom Moneom i u kafani koju su zajednički posjećivali trudio se da zahvati kafanski život i atmosferu njihovog voljenog mjesta i sastajališta pariskog društva i naslikao slike iz kafanskog života po kojima je takođe poznat.
Posle vojske 1871. godine se vraća u Pariz. Zahvaljujući poznanstvu sa Durand Ruelom koji je bio trgovac i kolekcionar slika i koji je otkupio veliki broj Renoarovih slika mogao je sebi da dozvoli veliki atelje. Na salonu 1873. godine je imao prvi uspjeh ali kada je izložio na prvoj zajedničkoj impresionističkoj izložbi uspjeh je izostao. U to doba je počeo da razrađuje svoj osobiti stil i u kome je stvorio veliki broj svojih djela. Oženio se 1879. godine i slikao slike iz života između kojih i portret svoga djeteta i njihove dadilje.
1881. je otputovao u Alžir tražeći nove inspiracije za svoje slike. Ugledao se na Engrea i naslikao ”Veliko kupanje žena”. Tokom sledećih 10 godina razvijao je svoj vlastiti stil u slikarstvu iako je imao probleme sa reumatizmom koji mu je dijelom onemogućivao kretanje desne ruke pa je slikao kistom koji je bio vezan za šaku.
Kako je bolest napredovala bio je prinuđen da koristi kolica i nije mogao da slika klasična platna. U kasnoj fazi se zanimao za skulpturu ali zbog svoje bolesti nije mogao da realizuje svoje zamisli i jedino je uspio završiti bistu svoga najmlađeg sina 1908. godine.
Pred kraj života 1919. godine posjetio je Luvr kako bi vidio svoja djela koja su sada bila među velikim majstorima slikarstva. Pjer August Renoar umire 3. decembra 1919. u gradiću Kanj sir Mer.
Izbor djela
Mulen de la Galet, 1876. Orsej, Pariz
Portret gospođice Grimpel sa plavom trakom, 1880. privatna zbirka, Pariz
Kupačica sa Briše, 1888. zbirka Oskara Rajnharda, Vintertur
Djevojka koja se češlja, 1894. zbirka Leman, Njujork
Gabrijela sa ružom, 1911. Luvr, Pariz
Akt, 1017. zbirka Harija Rekvina, Njujork
Za Press priredio: Dragan Leković
