Govoriti o težini suočavanja sa bolešću, posebno sa dijagnozom kancera bilo kog čovjeka, bilo kog uzrasta, obrazovanja i socijalnog statusa prilično je suvišno ali, nažalost ne i u našoj zemlji gdje je javni zdravstveni sistem prilično zapušten i koji vapi za stručnim medicinskim kadrom.
Uprkos postojanju i privatnog zdravstvenog sektora nije rijetko da se građani zbog nepovjerenja odlučuju za odlazak van zemlje ili u slučaju da je to neizvodljivo bar za konsultacije za liječenje.
Život sa najtežim dijagnozama, ali i bilo kojom drugom bolešću u Crnoj Gori, nije ni malo lak.
Priča koju objavljuje portal PRESS jedna je od onih koja izaziva strah, podozrenje i otvara brojna pitanja kada je riječ o stručnosti, odnosu ljekara prema pacijentu i na kraju, odnosu sistema prema ovakvim problemima.
Naime, sudski postupak koji je pred podgoričkim Osnovnim sudom u avgustu 2021. godine protiv Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) pokrenula Mirjana Lilić i dalje je u toku.
Riječ je tužbi za nadoknadu štete za pretpljeni strah, fizičke i duševne bolove, narušeno zdravlje i umanjenu opštu, životnu i radnu sposobnost, koji su nastali nakon neadekvatnog utvrđivanja dijagnoze i propisivanja terapije od strane Onkološko ginekološkog konzilijuma KCCG.
Da je riječ o pogrešnom liječenju, odnosno da ono nije bilo stručno adekvatno – 24. oktobra ove godine potvrđeno je sa Medicinskog fakulteta u Ljubljani, gdje je Komisija za fakultetska ekspertska mišljenja na čelu sa prof. Dr Tomažom Zupancem i prof dr Borutom Kobalom pregledala kompletnu medicinsku dokumentaciju Podgoričanke.
Prema dokumentaciji, u koju je uvid imao PRESS, Lilić je u avgustu 2018. godine u Kliničkom centru Crne Gore, na Odjeljenju ginekologije dijagnostifikovan karcinom reproduktivnih organa, nakon čega je podvrgnuta operativnom zahvatu i liječenju.
Nakon uspješnog dvogodišnjeg praćenja početne faze liječenja u novembru 2020. godine radiolog dr Vladimir Krgović naveo je da postoji recidiv bolesti, nakon čega je Konzilijum onkologa uputio kod hirurga.
Hirurg Prof. dr. Miodrag Bobo Radunović naveo je da je „пotreban tretman lok. recidiva po nalazu MR, ako je to u pitanju s obirom na radikalnu prvu operaciju i PH nalaz koji je ukazao na radikalitet bez infiltracije okolnih struktura“.
Onkološki Konzilijum na osnovu ova dva izvještaja, bez histopatološke potvrde, predlaže sistemsko liječenje hemoterapijom, čemu se Lilić podvrgava, a što se nakon više od godinu dana ispostavilo kao pogrešno.
Lilić je po predlogu Ginekološko onkološkog konzilijuma, koji su činili dr Vesna Čolaković Popović, prim dr Jadranka Lakićević i dr Gordana Ristić Bašović od 9. novembra 2020. i izvještaja ljekara specijalista dr Milana Sorata, dr Nevenke Lukovac Janjić i prof dr Vladimira Todorovića od 17. novembra 2020. godine primila tri od četiri planirana ciklusa hemoterapije, nakon čega je zbog pogoršanja zdrastvenog stanja urgentno pregledana i ta terapija je obustavljena.
Naime, nakon treće hemoterapije kada je već osjećala pogoršanje zdravstvenog stanja, Lilić je u privatnoj klinici “Hipokrat” uradila presjеk stanja gdje je dr Račeta utvrdio da nije bilo metastaza i da je pomenuta hemoterapija bila izlišna.
Nakon toga, takođe u privatnoj režiji otišla je i kod dr Kadića koji je potvrdio mišljenje dr Račete navodeći da nije bilo riječi o malignitetu, preporučujući prestanak hemoterapije i snimanje na PET skeneru u Turskoj.
Konziliujum radiologa taj pregled je odbio sa obrazloženjem, na papiru bez zaglavlja i pečata, da nakon tretmana nije bilo recidiva. Zbog takvog njihovog mišljenja isto je učinio i konzilijum za slanje pacijenata u inostranstvo.
Treba napomenuti da svi ljekari iz Kliničkog centra,, koji su bili uključeni u proces liječenja Mirjane Lilić i koji su obuhvaćeni njenom tužbom i dalje ordiniraju u toj zdravstvenoj instituciji.
Podsjećamo da je Mirjana nakon prve faze uspješnog liječenja i konsultacija s brojnim ljekarima koji mahom obavljaju privatnu praksu bila vitalna i bez smetnji je obavljala svakodnevne obaveze, a sada skoro da nije u mogućnosti ni samostalno da se kreće jer ima trajno oštećenje vida i sluha.
Ukratko, hemoterapija je ostavila trajne posledice na cjelokupno zdravstveno stanje.
To potvrđuje i nalaz vještaka sudske medicine prof. Dr Stanka Milića, koji navodi da je kod pacijentkinje trajno narušen psihički i tjelesni integritet te da je tokom liječenja trpjela duševne bolove različitog inteziteta zbog čega će u budućnosti biti psihički i tjelesno onesposobljena.
Lilić: Svi su ignorisali problem u koji sam zapala njihovim (ne) znanjem
Mirjana je u kratkoj izjavi za portal PRESS kazala da je u cijeloj situaciji najviše pogodio odnos
medicinskog osoblja na koje je bila upućena na liječenje u Kliničkom centru.
„Da me je bilo ko od njih pozvao da razgovaramo, ne bi došlo do suda. Ali, na žalost svi su ignorisali problem u koji sam zapala njihovim (ne) znanjem“, navela je Lilić.
Novo ročište pred sudijom Osnovnog suda zakazano je za 30. novembar ove godine.
Miomir Joksimović, advokat koji zastupa Lilić ocjenjuje da je zabrinjavajuće da su ljekari KCCG postupili ovako površno prilikom liječenja njegove klijentkinje.
„Još više brine postupanje nakon što su uvidjeli da su napravili grešku, jer su istu pokušali da prikriju. Ovakav odnos prema pacijentu i pristup liječenju je suprotan svim principima ljekarske profesije i ljekarske etike. Građani Crne Gore zaslužuju bolje a ako ljekari ne žele da rade savjesno, onda ni ne treba da se bave tim poslom“, poručio je Joksimović.
Da je zdravstveni sistem u Crnoj Gori u jednom veoma lošem stanju, da su uslovi rada u većini objekata u kojima se pružaju medicinske usluge daleko od savremenih, da možda zarade zaposlenih nisu na adekvatnom nivou, činjenice su koje nikako ne bi smjele biti opravdanje za nedostatak etike, odgovornosti i humanosti a to je ono što je u ovom slučaju, nažalost, manjkalo.
KCCG: Ne komentarišemo sudske postupke zbog zaštite ličnih podataka pacijenata
Na pitanje PRESS-a kakav stav je zauzeo menadžment ove zdravstvene institucije kada je u pitanju slučaj Mirjane Lilić odgovoreno je da je Klinički centar Crne Gore uvijek na raspolaganju svim pravosudnim organima, uz obrazloženje da postupke koji su u toku ne mogu da komentarisati zbog zaštite ličnih podataka pacijenata.
Autor: I. M.
