Vlada je prošle nedjelje donijela prvijenac Nacionalnu strategiju za interkulturalizam i društvenu koheziju 2025-2028 Ministarstva ljudskih i manjinskih prava, čime je Crna Gora postala prva zemlja u svijetu u kojoj je kultura interbića sada javna politika, saopštila je generalna direktorica (v.d.) Direktorata za interkulturalizam, Ljudmila Mila Popović.
“Proces izrade ove strategije, kao krovne smjernice društvenog razvoja, začeo je i vodio Direktorat za interkulturalizam, i sam novina i prva institucija te vrste do sada u svijetu. Direktorat se bavi socio-kulturnom dimenzijom temeljnih ljudskih prava i ljudskih odgovornosti da bi isti zaživjeli u svijesti svih naših građana i postali naša realnost, naš kvalitetniji život. Interkulturalizam je javna politika kojom se gradi, promoviše i unapređuje kultura interbića, zasnovana na univerzalnim pravima i odgovornostima, univerzalnim humanističkim vrijednostima i univerzalnom znanju, naučnom i duhovnom, da su sva bića međusobno povezana i međuzavisna” precizirala je Popović.
Kako je dodala, time interkulturalizam postulira etički, estetički i ekološki kod naše kulture – sve što naš život čini časnim, lijepim, zdravim, dostojanstvenim, vrijednim življenja.
Kroz interkulturalizam je, tako, kultura interbića i fundament i kruna uzvišenije vizije i principa naše države i društva.
“Donošenjem Strategije naša država se obavezala da gradi bio-socijalno harmonizovano društvo u kojem su socijalni sistemi usklađeni sa zakonima prirode zarad stvaranja zdravog društva. Do njega se stiže dogovorom i zajedništvom – socijalnom kohezijom koja će rezultirati novim društvenim ugovorom koji će odrediti pravu vrijednost i cijenu svemu. Te vrijednosti treba da odrede i da se ogledaju u svakoj našoj politici – socijalnoj, obrazovnoj, pravnoj, ekonomskoj”, kazala je Popović.
Prema njenim riječima, socio-kulturne vrijednosti su zajedničke norme i principi na kojima se zasniva društvo i osnov su za procjenu svih drugih vrijednosti i smjernica. Iz njih proističu prava i odgovornosti koji se utemeljuju i štite u zajednici.
“Otuda i pravo i obaveza svih nas da štitimo naše ustavne norme i principe i da, na osnovu njih, stvaramo društvenu koheziju – zajedništvo koje nam daje pozitivne zajedničke smjernice za sveobuhvatan napredak i razvoj svakog člana društva i svih nas”, ukazuje Popović.
Time je, kako je istakla, obaveza države da, kao institucija zasnovana na zajednički utemeljenim socio-kulturnim vrijednostima, zaštiti i obezbjedi uslove za ostvarenje smjernica razvoja, univerzalnih prava, uslove za individualna i kolektivna ostvarenja i samoaktualizaciju.
“Donošenjem Strategije, Vlada Crne Gore, predvođena smjernicama iz Ministarstva ljudskih i manjinskih prava, se sada obavezala da u narednom periodu i dugoročno gradi i štiti kulturu interbića, unapređuje društvenu koheziju, gradi bio-socijalno zdravo društvo u kojem ostvarujemo pravo svakog i svih kako na zdravu prirodnu tako i na zdravu društvenu sredinu”, mišljenja je ona.
Kako je pojasnila, Strategija za interkulturalizam i društvenu koheziju je nasušna potreba u presudnim vremenima za Crnu Goru i svijet, i predstavlja pozitivan odgovor na izazove u našem društvu ophrvanom podjelama, nepovjernjem, besmislom i tenzijama.
“Ovo je holistički, sistemski pristup nužnim društvenim promjenama koje vode emancipaciji države i društva, evoluciji društvene svijesti i savjesti, kvalitetnijem životu, zajedništvu za progresivne smjernice razvoja. Naš napredak je u izgradnji i zaštiti kulture interbića kao javnog dobra. Njen znanosni sistem vrijednosti posljedično ima za centralnu vodilju empatiju. Kultura interbića nosi univerzalne vrijednosti i norme – standard za kvalitetniji zivot, za sve ono sto je univerzalno dobro, lijepo i istinito, sto čini život vrijedan življenja, jer vremena su prolazna a univerzalne vrijednosti vječne i čine naš zivot svrishodnim i uzvišenijim. Crna Gora i sve njene zajednice su uvijek izdizale etiku koja nam je zajednička i univerzalna. To je naš društveni kapital sa kojim treba da uđemo u evropsku zajednicu i kojim treba da istoj doprinesemo”, izjavila je Popović.
Postavila je i pitanja šta to znači za našu državu i društvo u presudnim vremenima i ključnom trenutku prekretnice u samoj Evropskoj uniji i na našem putu ka EU?
“Suživot, solidarnost, su-odgovornost za zajedničku budućnost zasnovanim na univerzalnim ljudskim pravima i odgovornostima i univerzalnim humanističkim vrijednostima; unapređenje participacije svih u socio-kulturnim i ekono-političkim procesima i odlukama u partnerstvo u društvenoj moći; novi društveni ugovor koji će biti zasnovan na univerzalnim ljudskim potrebama i aspiracijama za ekonomiju samoaktualizacije i opštu ljudsku bezbjednost; zaštitu prirodnog i kulturnog diverziteta za održivi razvoj i pravo na budućnost; pravo kako na zdravu prirodnu sredinu tako i pravo na zdravu društvenu sredinu; uzdizanje mladih u društvene umjetnike i aktivne građane koji svojim stvaralaštvom i inovacijama transformišu svoje društvo; eko patriotizam kao jedini zdravi patriotizam koji nas oplemenjuje; aamo-odgovornost i zajednička odgovornost da njegujemo kulturu interbića kao model u regionu i svijetu, i da unapređujemo viziju i vrijednosti interkulturalizma u svim sferama našeg života i rada”, navela je u saopštenju.
Takvom samoodgovornošću se, kako je kazala, poveo i Direktorat za interkulturalizam Ministarstva ljudskih i manjinskih prava da bi svojim radom demonstrirao da je u kritičnim vremenima moguće prepoznati najpogodniju priliku za promjene.
“Direktorat je osnovan u julu 2022. godine i, za samo nešto više od dvije godine začeća, do sada je ostvario tri godišnje manifestacije za mlade, “Direkt Interkultura Montenegro” 2022, 2023, 2024, čime stremi da izgradi društveni pokret mladih u Crnoj Gori i regionu i poveze se sa globalnim progresivnim pokretima. Direktorat je koordinirao saradnjom Ministarstva ljudskih i manjinskih prava, Ministarstva vanjskih poslova i Sjever-Jug centra za interkulturalni dijalog Savjeta Evrope na realizaciji prve konferencije Savjeta Evrope u Crnoj Gori na temu etičke pismenosti mladih u digitalnom dobu”, naglašava Popović.
Konferencija je, istakla je, rezultirala “Kotorskom deklaracijom” kojom su postavljenje smjernice za digitalnu otpornost mladih na diskriminacije, rasizam i govor mržnje kroz kompjuterske sisteme i za etičke standard u tehnologijama.
“U oblasti interkulturalizma, Ministarstvo je kroz prvi ovakav konkurs za NVO fondirao 13 projekata u 2024. godini. Direktorat je sada izradio prvu nacionalnu strategiju za interkulturalizam i društvenu koheziju, čime je postavio normativne temelje i smjernice našeg socio-kulturnog razvoja. Proširio je tematski društveno polje i javni diskurs plemenitijim i pozitivnijim terminima javnog govora, razmišljanja, ophođenja i razmjene”, poručila je Popović.
Prema njenim riječima, Direktorat je, takođe, pokrenuo inicijativu za međudržavnu komisiju za interkulturalizam sa Sjevernom Makedonijom, i time počinje da osnažuje saradnju sa zemljama u regionu, što osnažuje moralni autoritet Crne Gore da demonstrira i predvodi saradnju i zajedništvo i u regionu.
“Crna Gora treba da postane dostojna svoje konstitucije kao prve ekološke države, kao zemlje utočišta i gostoprimstva, građanske, progresivne, demokratske, multikulturalne, zemlje socijalne pravde. Strategija za interkulturalizam i društvenu koheziju 2025-2028 nas je sada sve obavezala da imamo institucionalnu i moralnu odgovornost da Crna Gora to realno postane i dobije zdraviji, vedriji i isplativiji brend kao vrijedonosno društvo i zemlja interkulture”, zaključila je Popović.
