Zakone koje je od donošenja ukaza o raspuštanju Skupštine Crne Gore donosio parlament dosadašnji predsjednik države Milo Đukanović nije potpisao, a sada je to odbio da učini i novi šef države Jakov Milatović, uz obrazloženje da su istekli svi rokovi predviđeni za to.
Govoreći o zakonima koje je Skupština donijela nakon ukaza o njenom raspuštanju, predsjednik države je u intervjuu za Javni servis rekao da su svi rokovi da se ti zakoni potpišu probijeni.
– Sačekaću novi saziv Skupštine. Očekujem da se ponašamo u skladu sa Ustavom i zakonom, uz odgovornost i međusobno uvažavanje – kazao je Milatović.
On je podsjetio da je pozvao sudije Ustavnog suda da se izjasne o Zakonu o predsjedniku.
– Očekujem veću ažurnost kada je u pitanju taj predmet, ali i svi ostali. Izmjene i dopune tog zakona negativno su percipirane od strane stručne javnosti i EU. Bez obzira kakva odluka suda bila, važno je za Crnu Goru da ta odluka bude donesena što prije – istakao je Milatović.
Član Predsjedništva Pokreta Evropa sad Andrej Milović kaže da je ovo apsolutno očekivan potez predsjednika države.
– Ovaj stav je usklađen sa Ustavom i samim smislom ustavne norme koja tretira raspuštanje Skupštine. Potpisivanje akata koje je donijela raspuštena Skupština, naročito onih sistemskih, predstavljalo bi obesmišljavanje ustavnog sistema – rekao je Milović za “Dan”.
Zbog isteka rokova može se reći da je propalo nekoliko propisa koji su bili veoma važni za građane Crne Gore. Tu se prije svega misli na Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju, koji je dijelu radnika u rudarsko-metalskoj industriji omogućavao lakše penzionisanje nakon što su dobili otkaze, kao i sporazumi koji se tiču Berlinskog procesa koji su olakšavali putovanja, školovanje i zapošljavanje u regionu. Jedan o posebno interesantnih zakona bile su i izmjene Zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti, kojima je predviđeno da se obeštete civilne žrtve bombardovanja.
Govoreći o sudbini tih propisa i zakona, Milović ističe da postoji procedura kroz koju oni mogu da prođu.
– Dalja procedura je da te akte razmatra i usvaja novi saziv Skupštine, te da se to računa kao prvo usvajanje, sa pravom predsjednika da ih vrati na ponovno odlučivanje, jer ovaj pokušaj raspuštene Skupštine ne može se tretirati kao pravno valjano, a samim tim ni kao prvo izglasavanje – objašnjava ovaj visoki funkcioner Pokreta Evropa sad.
Očigledno je da su poslanici ovog saziva parlamenta “džaba krečili”, ali je i vrlo vjerovatno da će novi saziv Skupštine moći da donese zakone koji su sada ostali bez potpisa predsjednika, a koji su važni za građane Crne Gore. Da se ovo ne bi ponavljalo, kompletan sistem mora se vratiti u regularan tok.
– Sistem će se vratiti u regularan poredak nakon izbora, jer ćemo imati novi saziv Skupštine, potpuno legalan i legitiman, koji će biti u stanju da donosi nove akte. Zbog prethodnog iskustva i preveniranja budućeg sistemskog haosa po ovom sadašnjem receptu, potrebno je hitno donošenje zakona o skupštini i o vladi, koji će spriječiti partijske udare na Ustav, institucije i samu državu – zaključio je Milović.
Dio šefova poslaničkih klubova parlamentarne većine ocijenio je juče da je predsjednik Jakov Milatović trebalo da proglasi zakone ili da ih vrati na ponovno odlučivanje.
Skupština raspuštena 16. marta
Doskorašnji predsjednik Crne Gore Milo Đukanović raspustio je Skupštinu 16. marta, nakon što je, po odredbama izmijenjenog Zakonu o predsjedniku, istekao rok za formiranje Vlade.
Uprkos tome, parlament i dalje funkcioniše nesmetano, a Ustavom i zakonima nisu propisana ograničenja. Iz tridesetoavgustovske skupštinske većine tvrde da poslanici treba da nastave s radom, pri čemu dio većine poručuje da bi trebalo obavljati samo tehničke poslove, dok iz opozicije tvrde da je to zloupotreba. Više pravnika je ukazalo da bi raspušteni parlament trebalo da obavlja samo tekuće poslove.
Izvor: Dan
