Neadekvatni uslovi rada ljudi zaposlenih u medijima, pravni okvir u okviru koga djeluju, cenzura i politički uticaji koji su sve prisutniji bili su i danas neke od tema na današnjoj konferenciji Dani slobode medija u Crnoj Gori.
Tom prilikom resorna ministarka u Vladi Crne Gore Tamara Srzentić je kazala da novinarstvo nikad ne smije da služi centrima političke, ekonomske ili bilo koje druge moći a polarizovana medijska scena u Crnoj Gori olakšava upliv raznim uticajima.
Ona je kazala da je cilj novinarstva borba za interes svih građana i njihovo pravo da budu objektivno uravnoteženo i istinito informisani poručujući da će Vlada Crne Gore čiji je ona član pokušati da doprinese očuvanju radnih mjesta i sigurnosti novinara.
Srzentić je kazala da su kontrola i politički pritisak naslijeđeni problemi što je konstatovano i u Izvještaju Evropske komisije, prenosi portal RTCG.
“Vjerujem da vas je sve obradovala vijest da istraga u napadu Olivere Lakić napreduje. Želimo da čujemo još sličnih vijesti koje će skinuti hipoteku neriješenih slučajeva napada na novinare, njihovu imovinu, a koji nas opterećuju“, rekla je ona.
Srzentić je navela da je Ministarstvo postavilo ambiciozne ciljeve – da zakonski reguliše i unaprijedi sektor medija na odgovarajući način, osigura bezbjednost i dovede novinare na nivo koji je dostignut u državama članicama Evropske unije.
Predsjednica Sindikata medija Marijana Camović Veličković ocijenila je da ukoliko su zaposleni u medijima potplaćeni, cenzurisani ili samocenzurisani uzalud postoje zakone i uzalud će se govoriti o visokim standardima u novinarstvu.
„Ukoliko imamo zakone koje ne podstiču zaposlene da se osjećaju slobodno i zaštićeno i na ulici i na radnom mjestu, i od napadača ali i često od poslodavaca, koji taj pritisak ne pokazuju otvoreno ali se osjeća, mi nemamo slobodne medije“, kazala je Camović.
Ona je govoreći o monitoringu koje je Sindikat sproveo u protekle dvije godine, kazala da su zabilježili 47 slučajeva napada, incidenata i prijetnji novinarima i medijskim radnicima.
„Od 25 zabilježenih slučajeva napada i incidenata ove godine, 20 je prijavljeno policiji ili je policija postupala po službenoj dužnosti, a sudskih epolog je dobilo deset“, rekla je Camović Veličković.
Ona je navela da su u četiri predmeta donijete osuđujuće presude. Govoreći o istraživanju o socio-ekonomskom položaju novinara, Camović Veličković je kazala da su rezultati pokazali da se novinarstvo doživljava kao profesija koja nudi veliki stres za malu platu.
„Čak 78 odsto novinara radi prekovremeno, 69 odsto nikad nije dobilo naknadu za prekovremeni rad, 45 odsto novinara bilo u situaciji u kojoj su morali cenzurisati sadržaj, 37 odsto osjeća neku vrstu političkog pritiska“, navela je ona.
Predstavnica OEBS-a Teresa Ribeiro navela je da u Crnoj Gori, kao i u mnogim državama članicama OEBS-a, nastavljaju da vide taktike zastrašivanja koje se primjenjuju na novinare, poput fizičkih napada, prijetnji, uvreda i oštećenja opreme dok pokušavaju da rade svoj posao.
„Sprovođenje prava važan je alat u zaštiti i olakšavanju posla novinara tokom izvještavanja sa događaja od javnog interesa“, rekla je ona.
U tom kontekstu, kako je kazala Riberio, može pomoći i preraspodjela, ali i formiranje specijalnih policijskih timova koji će štititi medijske radnike, dok izvještavaju na takvim događajima.
