U drugoj debata na Javnom servisu predstavnika 15 političkih lista na predstojećim izborima 11. juna govore o socijalnoj politici i zdravstvenom sistemu.
Admir Adrović iz Bošnjačke stranke, istakao je da Crna Gora nije u potpunosti država socijalne pravde i da bi se to dostiglo pristup mora biti mutidisciplinaran, prenosi portal RTCG.
42. Vlada je ukinula Ministarstvo rada i socijalnog staranja, što je bilo pogrešno rješenje i nakon formiranja 43. vratili smo taj resor i neke probleme pokušali da riješimo i vratimo u fokus. Bio je cilj da održimo sistem stabilnim i da socijalna davanja budu redovna ikao znamo da nijeu velika i to smo uspjeli, kazao je Adrović.
Predstavnica liste “Na pravoj strani svijeta” HGI Svjetlana Zeković, naglašava da se nešto može naučiti i iz one države koja se zvala SFRJ. Tada je Crna Gora bila ravnopravna sa ostalim republikama iako mala.
– Da bi sve ispoštovali što najavljujemo, da bi postigli socijalnu pravdu treba razvijati turizam, poljoprivredu, zdravstveni turizam, boriti se za održivu prirodu i okruženje, poručuje Zeković.
Biljana Stanišić – “Pravda za sve – Dr Vladimir Leposavić”, navodi da nijesmo država socijalne pravde. Institucije ignorišu zakonske odredbe politike se donose stihijski i parcijalno.
– Pokret će raditi da svaki građanin ima jednake mogućnosti počevši od obrazovanje, pa do kreiranja kvalitetnih zakonskih propisa. Da svojim radom i kvalitetima svako obezbijedi porodici dostojanstven život. Interes je da najkompetentniji ljudi rade bez uplitanja politike i da daju najbolja rješenje za našu državu. Ova davanja iz budžeta koja mnogi političati u kampanji obećavaju samo su kratkoročna rješenje koja mogu da se preliju na privredu i da svaki građanin osjeti posljedice, kazala je Stanišić.
Dr Zoran Terzić iz koalicije SNP- Demos, je kazao da će nastaviti da rade kao i do sada na boljim socijalnim prilikama, kao što su u prethodnom periodu obezbjeđivanjem besplatnih udžbenika za osnovce. SNP se borio i za dječje dodatke, pomogli su i penzionerima, porodiljama i trudnicama.
– U narednom periodu ćemo se boriti da se dječji dodatak poveća, za svako novorođeno dijete da bude isplaćeno 50 eura, a za svako sljedeće po 100 eura. Porodiljsko odsustvo od 18 mjeseci za prvorođeno dijete, a za drugo i svako naredno 24 mjeseca. Isplata bolovanja za njegu djeteta do 14 godine, 100 odsto izdataka. Veća subvencija za račune za korisnike materijalnog obezbjeđenja porodice u iznosi od 50 odsto. Izrada podstanarskog kartona, subvencija za mlade bračne parove za kredite i davanje i beskamatnih kredita za bračne parove koji su dobili djecu. Povećanje staračkih naknada za poljoprivrednike. Besplatan gradski prevoz za penzionere, kao i đački prevoz za djecu na selu, poručio je Terzić.
Aleksandra Deletić – Koalicija “Složno i tačka” Dejan Vukšić, istakla je da je u fokusu socijalne pravde borba protiv nejednakosti i siromaštra. Crna Gora će, kaže, biti država socijalne pravde kada se uhapsi Milo Đukanović i svi oni koji su godinama uništavali državu i kada se njihova imovina vrati narodu Crne Gore.
– Građani su siromašeni, a pojednici imali koristi samo za sebe, zato ćemo se snažno zalagati za zakon o oduzimanju imovine stečene kriminalnom djelatnošću po uzoru na Italiju. U fokusu su nam kategorije koje su na ivici egzistencije, prije svih, penzioneri čiji su prihodi takvi da ne mogu obezbijediti osnovne potrebe. Zatim samohrani roditelji gdje ćemo tražiti naknade za njih od 100 eura za jedno, 130 za dvoje i 150 za troje ili više djece. Za osobe sa invlaliditetom da se povećaju naknade za invalidninu i tuđu njegu, navela je Deletić.
Predstavnik Koalicije Albanska alijansa (Forca, Demokratska partija, Demokratski savjet CG, Pokret Tuzi) Marko Gorvokaj poručuje da je država u posljednjih 10 godina napravila pomak i ne može se reći da je sve dobro, ali može se popravljati stanje zajednički, tražeći kvalitetne kadrove koji će naći najbolja rješenja i za siromaštvo i za socijalu pravdu.
– Hajde da zajedno radimo i da gledamo pozitivno i da ne gledamo unazad. Imamo omladine i intelektualaca koji tome mogu doprinijeti, kazao je Gorvokaj.
Andrijana Radović – Pokret Preokret – Srđan Perić, ističe da socijalna politika mora biti sveobuhvatna, jer sve neodgovorne odluke mogu imati dalekosežne posljedice, te da fokus mora biti na pravljenju socijalnog kartona.
– U 2023. nemamo funkcionalan socijalni karton, nemamo presjek svačijeg socijalnog stanja da bi mogli da govorimo o daljim politikama. Vlasti djeluju paušalo i dijele socijalne pomoći, i kao način manipulacije. Da bi sve ovo izbjegli potrebna nam je ozbiljna strategija, smatra Radović.
Branka Bošnjak, sa liste Pokreta za promjene – Nebojša Medojević, naglašava da su brojni građani doslovno gladni i sramota je da ima preko 140.000 stanovnika u zoni siromaštva i da se ta stopa povećava. Razlog je pogrešna ekonomska politika kojom su određene grupe (penzioneri, samohrani roditelji, nezaposleni) gurnuti u zonu siromaštva.
– Socijalna davanja su simbolična, pa za četvoročlanu porodicu je 136 eura, a potrošačka korpa je 680 eura. Mora se ići u rješavanje sistemski, a mi smo napravili superioran program reforme u svim sektorima i samo stvaranjem novih kvalitetnih radnih mjesta može se najefikasnije suzbiti siromaštvo. Socijalni karton treba da zaživi u potpunosti, obrazovanje mora biti za sve, pokrenuti program socijalnog stanovanja, i obezbijediti besplatan obrok djeci u školama, poručila je Bošnjak.
Dr Majda Burdžović – “Da, mi možemo za građansku Crnu Goru”, navodi da primjena selektivnosti pri dodjeli socijalnih davanja se mora eliminisati, da prestane manipulacija sa dodjelom socijalih davanja od političara i partija na vlasti.
– Kada dovoljno edukujemo građane kako se dodjeljuju socijalna davanja, i da ne zavise od političara, brzo ćemo biti na korak do socijalne pravde, poručila je Burdžović.
Predstavnik Koalicije “Zajedno” (DPS, SD, LP, DUA) dr Nermin Abdić naglašava da Crna Gora kao država socijalne pravde nije samo i ne treba da bude političko pitanje, već obaveza kompletnog društva i moralna obaveza. Obaveza je da svakom se omogući dostojanstven život, kao što to imaju građani u regionu i u EU kojoj težimo.
– Napravili smo progam u kom su sadržane sve kategorije stanovništa koje su ugrožene prethodnim odlukama. Mislim na penzionere gdje ćemo se zalagati da minimalna bude 350 eura. Osobama koje primaju materijalno obezbjeđenje da iznos naknade bude za 50 odsto veći, kazao je Abdić.
Dr Vojislav Šimun – Pokret “Evropa sad – Milojko Spajić”, ističe da je problem sadašnjeg sistema što je nepravedan i brojni pojedinci ga zloupotrebljavaju uzimajući socijalnu pomoć, a rade na crno i dobro žive.
– Programom Evropa sad započeli smo proces regeneracije socijalne pravde. Želimo da oslobodimo institucije sistema koje se bave ugroženima kroz profesionalizaciju, kompetentnost i meritokratiju. Naredni korak je da zaživi elektronski socijalni karton kao i revizija socijalnih primanja tako će se pojednostaviti procedura i targetirati najugroženiji. Sljedeći korak je realizacija Evropa sad 2 koji će rezultirati prosječnom zaradom 1.000 eura, mininalnom platom od 750, penzijom od 450 i sedmočasovnim radnim vremenom. Ovakvom reformom građani će imati veću platežnu moć, pravovremeno rješavati stambeno pitanje, ranije formirati porodicu, i popraviti kvalitet života naših starijih građana. Svi ćemo imati kvalitetniji život, poručio je Šimun.
Dr Adnan Striković – “Za našu kuću – SDP”, kazao je da većina njegovih večerašnjih sagovornika ne razumije koncept socijalne pravde. To je fokus djelovanja socijaldemokratskih partija u svijetu i socijalna pravda ne zavisi umnogome od ekonomije već od pravilne raspodjele bogatstva koje država ima.
– SDP će stvoriti državu gdje su građani jednaki kroz pet principa. Prvi princip je pristupačnost, zatim princip pravičnosti, onda participacije, da građani učestvuju u donošenju odluka. Letvrti diverzitet i peti ljudska prava, naglasio je Striković.
Dr Miodrag Pavličić – Koalicija “Hrabro se broji” (Demokrate i URA), ističe da zemlja 30 godina nije uradila mnogo na ovom polju zbog okolnosti, ali i nazadovanja, odnosno odustajanja od evropskih standarada.
– Imamo potrebu da zaštitimo najugroženije, trebamo više ljudi u centrima za socijalni rad koji se neće samo baaviti davanjem materijalne podrške, već i edukacijom i psihološkom podrškom. Veliki je broj građana koji imaju potrebe za socijalnim davanjima i to govori da ekonomski paramentri nijesu dobri, ali ne treba obećavati davanja bez realne osonove, kazao je Pavličić.
Ivana Živković – Koalicija “Za budućnost Crne Gore” (NSD, DNP, RP), smatra da bi većina građana posebno na sjeveru rekla da nijesmo država socijalne pravde. Urađeno je u posljednje vrijeme dosta toga, ali, kako kaže, potrudiće se da se uradi još više.
– Naša koalicija će težiti smanjenju ekonomskih i socijalnih razlika koje u Crnoj Gori postoje i velike su toliko da društvo ne može da raste. Gubimo i empatiju i solidarnost bez čega nema ni demokratije. Ima mnogo djece korisnika socijalnih primanja koji su dobri đaci i potrudićemo se da im obezbijedimo stipendije, istakla je Živković.
Maraš Dukaj – “Besa za evropski razvoj” – Albanski forum, naglasio je da ovom pitanju teško odgovaraju i mnogo ozbiljnije evropske države, ali da moramo težiti ka tome da imamo državu socijalne pravde.
– Socijalna pravda podrazumijeva poštovanje i ljudskih i manjinskih prava. Pogledajte investicije ili prosječna primanja u Ulcinju u odnosu na recimo Herceg Novi, razlika je velika iako Ulcinj ima ogromne kapacitete. Znači ne rješavamo pitanja sistemski. Mi u Albanskom forumu imamo program za to i pokazali smo kako to može da funkcioniše na nivou lokalnih uprava u kojima vršimo vlast, kazao je Dukaj.
